Božovićeva je kazala da će radna grupa Instituta razmatrati nove mjere, o kojima će odluku dati nadležni.
"Isuviše je rano da govorimo o silaznom trendu obolijevanja. Brojke posljednjih nekoliko dana pokazuju blagi pad, ali to nam za kratki period u epidemiološkom smislu ne znači mnogo. Svjedoci smo da situacija može jako brzo da se promijeni, tako da građani moraju da pokažu odgovorno ponašanje u vezi sa poštovanjem mjera i interesovanjem za vakcinaciju", rekla je Božović za Dan.
Vakcinacija je, poručuje, najmoćnije oružje koje će nam pomoći u borbi protiv virusa.
"Aktuelne strože mjere su svakako zasad pokazale rezultat i u epidemiološkom smislu ne bi trebalo da se popuštaju. Za dalje ćemo vidjeti. Obuhvat vakcinacije zavisi od više faktora, prije svega od tempa pristizanja vakcina, ali i od interesovanja građana. Poznato je da je vakcinisanje na dobrovoljnoj osnovi. Da bi se postigao dobar obuhvat, potrebno je da se vakciniše što veći broj građana, kako bismo imali kolektivni imunitet ili imunitet stada, koji bi nam u budućnsti pomogao da se ovo epidemijsko javljanje bolesti zaustavi", istakla je Božovićeva.
Ona pojašnjava i da mogu samo da procijene kakvo je stanje sa širenjem britanskog soja virusa, koji i kod nas dominira.
"Nakon što smo u januaru istražili da je prisutan kod nas, prema procjenama, on je u populaciji cirkulisao i u decembru ili čak i ranije. Imao je dovoljno vremena da se proširi u našoj populaciji. Procjenjuje se da je dominacija novog soja u Evropi 80 odsto. S obzirom na to da smo mi na tom području, pretpostavljam da smo negdje blizu te brojke. Mutacije se dešavaju kada imamo velik broj novopozitivnih i mogućnost nastavka novog soja je neizbježna. Pitanje je samo da li će novi sojevi dati težu k liničku sliku, veću smrtnost i da li će vakcine biti efikasnije. Zasad imamo podatke da su vakcine efikasne protiv novih sojeva virusa", kazala je Božovićeva.
