“Tek nakon izvjesnog vremena kada budemo imali značajno manji broj oboljelih, imaćemo smanjenje i smrtnih slučajeva. Tek poslije dvije – tri sedmice od pada broja oboljelih može se očekivati i pad broja preminulih pacijenata. Teško je prognozirati kada ćemo imati pravu stabilizaciju jer su za nas ove brojke i dalje visoke. Jeste došlo do pada i mi smo to očekivali, ali da bi nam bila još bolja epidemiološka situacija potrebno je da stopa incidencije ili broja zaraženih bude još manja. Potrebno je da još jedan period imamo pad, a onda će doći od smanjivanja broja umrlih. Ako se ovaj trend umanjenja oboljelih nastavi, i ako za jedno mjesec i po do dva budemo imali duplo manji broj zaraženih, onda možemo očekivati i pad broj umrlih”, ističe Božovićeva.
Ona navodi da su osnovne epidemiološke mjere uvijek dovoljne i na taj način se može potpuno kontrolisati situacija.
“Virus je opasan igrač i moramo voditi računa, jer svima se dešava da iz nepažnje skinu masku ili rukama dotaknu nos i usta. Vrlo malo je potrebno da se inficiramo. Potrebno je da često peremo ruke, držimo masku i distancu koliko je to moguće”, navodi Božović.
U Kini su samo s tim mjerama sve riješili i nema lokalne transmisije.
“Oni su za razliku od nas toliko disciplinovani. Mi kada predlažemo mjere i analiziramo situciju, cilj nam je zdravlje građana i ne razmišljamo o ekonomiji. Namjera je da spriječimo dalje širenje virusa i naše mjere nekada možda nijesu adekvatne u ekonomskom smislu. Mjere koje predloži Institut dalje se prosleđuju i njih razmatra Komisija i Savjet za borbu protiv virusa. Mi dajemo preporuke i nemamo nadležnost da odlučujemo, ali u skladu s našim mišljenjem donose se konačne odluke kako ćemo se dalje boriti protiv epidemije. Razmatra se sveobuhvatna situacija u svim oblastima i nadležna tijela daju konačne mjere. Struka se uvijek zalaže za mjere koje treba da zaštite zdravlje građana”, kaže dr Božovićeva.
Izvor: Dan
