Milena Gvozdenović, zamjenica programske direktorice u CDT-u, kazala je da su toj nevladinoj organizaciji pristigle desetine informacija od birača iz različitih opština da su im promijenjena biračka mjesta, na kojima su prethodnih godina, pa i decenijama glasali, "a da prethodno nije nastala nikakva promjena njihove adrese ili bilo kog podatka".
"Ova pojava nije nova u našim izbornim ciklusima, pa postoji mogućnost da za dio ovih promjena postoje racionalna objašnjenja. Međutim, ćutanje ili ignorisanje ovakvih dešavanja može biti veoma opasno – javnost prije izbornog dana mora čuti detaljnije informacije o ovoj pojavi", ističe Gvozdenović.
CDT, kako je navela, zato poziva MUP da objavi precizne podatke za koliko je tačno građanki i građana koji imaju biračko pravo ova promjena napravljena u odnosu na prethodne izbore, po pojedinim osnovama za ovu promjenu i po opštinama. "Ukoliko ovo MUP ne uradi precizno i transparentno ostaće realan razlog za sumnje u moguću zloupotrebu što značajno utiče na povjerenje građana/ki u izborni proces", poručuje Gvozdenović.
Pozvala je građane da na vrijeme, putem sajta biraci.me i kol-centra MUP-a, provjere na kom biračkom mjestu glasaju, kako na izborni dan "ne bi morali da lutaju od jednog do drugog biračkog mjesta, što dovodi do stvaranja gužvi i tenzija".
"Da bi građani mogli da pronađu svoje biračko mjesto ovi servisi moraju biti u funkciji. Ovo ima dodatni značaj u svjetlu upozorenja od strane nadležnih državnih organa da možemo očekivati hakerske napade u toku izbornog dana", ističe Gvozdenović.
Podsjeća da, prije samo par mjeseci, tokom lokalnih izbora prošle godine, ti servisi nisu bili funkcionalni u toku izbornog dana, što je "izazvalo nedoumice kod većeg broja birača i stvaranje gužvi na biračkim mjestima".
"Ovakvi propusti državnih organa se izuzetno negativno odražavaju na izborni proces. Ne smijemo doći u situaciju da makar i jedan građanin/ka bude onemogućen da iskoristi svoje pravo glasa zbog administrativnih prepreka", zaključuje se u saopštenju.
