Jasni su – pad eura će uticati na poskupljenje proizvoda koji se plaćaju u drugim valutama, prije svega u dolarima.
“To su dominantno naftni derivati i energenti, i sa njima povezani transportni troškovi. Inače, uvoz u drugim valutama predstavlja 8,4 odsto crnogorskog uvoza”, navode u CBCG.
Takođe, dodaju, da treba imati u vidu da su se cijene ovih proizvoda u prethodnom periodu u velikoj mjeri kretale pod uticajem određenih geopolitičkih dešavanja, što se može i nastaviti, nezavisno od promjene kursa.
Napominju da povećanje kamatnih stopa obično vodi i jačanju kursa, a upravo takav potez je nedavno preduzela Evropska centralna banka, tako da je moguće i jačanje kursa eura u narednom periodu.
“Ipak, u trenutnom izazovnom globalnom ambijentu na kretanje deviznih kurseva su u velikoj mjeri uticali i neki faktori koji su izvan ekonomskih fundamenata”, kažu u CBCG.
Na pitanje CdM-a da li će zbog pada eura rasti kamatne stope, u CBCG kažu da jedno od osnovnih oruđa centralnih monetarnih vlasti, u ovom slučaju Evropske centralne banke (ECB), u borbi za obuzdavanje pada vrijednosti domaće valute predstavlja rast referentnih kamatnih stopa.
“Rast kamatnih stopa stimuliše priliv stranog kapitala, što povećava ponudu strane valute i time utiče na jačanje domaće valute”, navode oni.
Podsjećaju da je na sjednici o monetarnoj politici održanoj 21. jula ove godine, sve tri referentne stope ECB-a povećane su za po 0,50 bp sa ciljem da se u srednjem roku obezbijedi povratak stope inflacije na targetirani nivo od dva odsto.
“Znači, ovo povećanje referentnih kamatnih stopa je dominantno rezultat previsoke inflacije, ali imajući u vidu očekivanja da će se ovakva politika ECB-a nastaviti i u narednom periodu, treba očekivati i njen uticaj na kretanje kursa eura. Stoga, po našem mišljenju, na dalji rast kamatnih stopa će u većoj mjeri uticati kretanje inflacije u eurozoni (odnosno odluke ECB-a o povećanju referentne kamatne stope) jer je inflacija dominantno rezultat domaćih neravnoteža, a u manjoj mjeri kretanje vrijednosti deviznog kursa”, navode u CBCG.
Ipak, kako dodaju, kretanje ove dvije veličine je u velikoj mjeri povezano, jer pad vrijednosti deviznog kursa utiče na rast inflacije.
Zajednička evropska valuta sredinom jula prvi put je poslije 2002. godine vrijedjela manje od dolara, a u odnosu na isti datum prošle godine euro je izgubio 20 odsto vrijednosti.
Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da tri ključne kamatne stope podigne za pola procentnog poena. Ovo se dešava prvi put u 11 godina.
Uvećavaju se tri kamatne stope od 27. jula 2022. godine.
“Kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja biće 0,50 odsto, na marginalne kreditne olakšice 0,75 odsto i na devizne olakšice 0,00 odsto“, navela je ECB.
Euro je uveden 1. januara 1999. i vrijedio je 1,19 dolara, da bi godinu dana kasnije pao ispod jednog dolara. Od 2002. do danas je bio jači od dolara, a najviše je vrijedio 2008. godine, kada se mijenjao za 1,60 dolara.
Izvor: CdM
