Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Centralna banka: U 2021. ostvarena neto dobit u iznosu od 3,4 miliona eura

14:11 · 29.03.2022.onogost.me
Centralna banka: U 2021. ostvarena neto dobit u iznosu od 3,4 miliona eura

Savjet Centralne banke Crne Gore je, na današnjoj sjednici, razmatrao i usvojio Finansijske izvještaje Centralne banke Crne Gore za 2021. godinu, sa Izvještajem nezavisnog revizora.

Kako su naveli, nezavisni spoljnji revizor Ernst&Young je izrazio pozitivno mišljenje na finansijske izvještaje Centralne banke Crne Gore i konstatovao da „priloženi finansijski iskazi istinito i objektivno prikazuju finansijsko stanje Banke na dan 31. decembar 2021. godine, rezultate poslovanja i novčane tokove za godinu koja se završava na taj dan, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja“.

“Ovo je treća uzastopna godina u kojoj nezavisni spoljni revizor nije imao nijednu preporuku na finansijsko poslovanje Centralne banke Crne Gore. Inače je ovo prvi put da pomenuta revizorska kuća vrši reviziju finansijskih iskaza Centralne banke Crne Gore”, pojasnili su iz CBCG.

Prema podacima iz Finansijskih izvještaja, u 2021. godini je ostvarena neto dobit u iznosu od 3,4 miliona eura.

“Savjet je na današnjoj sjednici donio Odluku o raspodjeli dobiti Centralne banke Crne Gore za 2021. godinu, prema kojoj se 50 odsto neto dobiti raspoređuje u Budžet Crne Gore, dok se 50 odsto raspoređuje u opšte rezerve. U posljednih pet godina, odnosno u periodu od 2017. do 2021. godine, Centralna banka Crne Gore je, po osnovu ostvarivanih pozitivnih poslovnih rezultata, preusmjerila 9,3 miliona eura u državni budžet”, dodaju iz Banke.

Na današnjoj sjednici Savjeta je zaključeno da trendovi na strani troškova poslovanja potvrđuju racionalno upravljanje resursima CBCG.

“Naime, troškovi poslovanja u 2021. godini su za 3,4 odsto niži u odnosu na plan i tri odstvo niži u odnosu na prethodnu godinu. Kao rezultat racionalizacije i kontinuiranih mjera interne ekonomije, učešće troškova poslovanja u ukupnim rashodima je smanjeno sa 93 odsto u 2017. na 74 odsto u 2021. godini. U istom periodu je smanjeno i učešće troškova zaposlenih u ukupnim rashodima, sa 66 odsto u 2017. na 54 odsto u 2021. godini, dok je, takođe, smanjeno učešće i svih kategorija administrativnih i operativnih troškova”, pojasnili su iz CBCG.

Prema njihovim riječima, članovi Savjeta su ostvarene rezultate poslovanja ocijenili izuzetno pozitivnim, ističući da su prikazani pokazatelji potvrda veoma uspješnog poslovanja Centralne banke Crne Gore, uprkos otežanim uslovima poslovanja u doba pandemije COVID-19 i činjenice da cjenovna politika za usluge koje Centralna banka pruža nije godinama mijenjana.

“Posebno je istaknut visoki rast bilansne sume kojom upravlja Centralna banka Crne Gore, koja je u periodu od 2011. do 2021. godine uvećana za preko 1,5 milijardi eura, čime je dostignut istorijski najviši nivo od kada Banka posluje”, dodaje se.

Savjet je usvojio Politiku Centralne banke Crne Gore u vezi sa izazovima klimatskih promjena.

“Ovim dokumentom se potvrđuje opredijeljenost Centralne banke Crne Gore da se intenzivnije uključi u aktivnosti koje se na globalnom nivou preduzimaju sa ciljem smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena, kao jednog od izvora sistemskog rizika koji može predstavljati opasnost po stabilnost finansijskog sistema. S tim u vezi, Politikom CBCG u vezi sa izazovima klimatskih promjena se preciziraju buduće aktivnosti ove institucije, koje se, između ostalog, odnose na učlanjenje u međunarodne organizacije koje se bave klimatskim promjenama i „ozelenjavanjem“ finansijskog sistema, razvoj stručnih i analitičkih kapaciteta za prepoznavanje, razumijevanje, procjenu i praćenje klimatskih rizika, integrisanje kriterijuma održivosti i opredjeljenja o smanjenju uticaja klimatskih rizika u politike, strategije i prudencionu regulativu CBCG i ostalo”, istakli su iz CBCG.

Kako su naveli, svjesnost Centralne banke Crne Gore o važnosti klimatskih promjena i njenu posvećenost zelenoj ekonomiji najbolje potvrđuje činjenica da je ova institucija u prethodnom periodu investirala u zelene hartije od vrijednosti. U cilju usklađivanja sa novim Zakonom o računovodstvu, koji je stupio na snagu 8. januara 2022. godine, Savjet je usvojio Odluku o sadržaju, rokovima i načinu sačinjavanja i dostavljanja finansijskih izvještaja banaka.

“U cilju usaglašavanja sa Zakonom o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama, koji je stupio na snagu 8. januara 2022. godine, Savjet je donio Odluku o kriterijumu za utvrđivanje kreditnih institucija koje su dužne da otvaraju i vode račune za plaćanje sa osnovnim uslugama. Shodno ovoj odluci, kreditne institucije koje prema revidiranim godišnjim finansijskim izvještajima za prethodnu godinu imaju ukupnu aktivu veću od 500 miliona eura, dužne su da potrošačima otvaraju i vode račune za plaćanje sa osnovnim uslugama”, navode iz CBCG.

U cilju ispunjavanja obaveze CBCG da kvartalno određuje stopu kontracikličnog bafera za teritoriju Crne Gore, napominju iz Banke,  koja proističe iz Zakona o kreditnim institucijama, Savjet je donio Odluku o stopi kontracikličnog bafera kapitala.

“Na osnovu rezultata prethodno sprovedene analize relevantnih trendova u bankarskom sektoru i ukupnoj ekonomiji, Odlukom je određeno da stopa kontracikličnog bafera kapitala za drugi kvartal 2022. godine bude 0 odsto”, pojasnili su.

Savjet je danas usvojio i rješenja kojima se devet kreditnih institucija iz sistema utvrđuju kao ostale sistemski važne kreditne institucije (OSV), koje su dužne da održavaju propisanu stopu bafera.

“Novi Zakon o kreditnim instutucijama prepoznaje kategoriju „ostale sistemski važne kreditne institucije“ kao one čiji bi poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja mogao uzrokovati sistemski rizik u Crnoj Gori. Kriterijumi na osnovu kojih se vrši procjena sistemske važnosti kreditnih institucija utvrđeni su Zakonom o kreditnim institucijama i u njih spadaju: veličina kreditne institucije; značaj kreditne institucije za privredu Crne Gore; značaj prekograničnih aktivnosti kreditne institucije i povezanosti kreditne institucije ili grupe sa finansijskim sistemom”, istakli su iz CBCG.

Na sjednici su usvojeni i Izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za januar 2022. godine i kvartalni izvještaji o poslovanju banaka i pružalaca finansijskih izvještaja (za posljednji kvartal 2021. godine) i razmatrana druga tekuća pitanja iz domena nadležnosti Savjeta CBCG.

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Dizel od danas jeftiniji jedan cent
Biznis

Dizel od danas jeftiniji jedan cent

Eurodizel je od danas jeftiniji jedan cent, dok su cijene eurospera 98 i 95 ostale nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

03.11.2026.Saznaj više
Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana
Biznis

Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana

Centralna banka oduzela je odobrenje Alta Pay grupi za rad u Crnoj Gori. Cilj je, kako je saopšteno, da se zaštite korisnici i završe započete transakcije. Ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović za radio Crne Gore je ocijenio da je to pozitivna odluka, ali je upitno da li je Alta Pay već prenio novac na, primjera radi, Elektroprivredu, Vodovod, telekomunikacione kompanije, transferisao uplate pazara pravnih subjekata. Napominje i da su dosadašnja iskustva pokazala da građani na kraju moraju ponovo uplatiti isti iznos. Preporučuje potrošačima da provjere gdje je završio novac i u konačnom se obrate Sektoru za finansijsku zaštitu u Nacionalnoj monetarnoj instituciji.

03.11.2026.Saznaj više
Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više