Predstava je u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta iz Varaždina, koju je po Rostandovom tekstu režirao Vito Taufer.
Dramaturgiju potpisuje Vesna Đikanović, koja je zajedno sa Vitom Tauferom uradila i adaptaciju teksta. Scenografiju potpisuje Urša Vidic, kostimografiju Alan Hranitelj, kompozitori su Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević, Vesna Kolarec je dizajnerka svjetla, Ivan Duić autor vajarskih radova, dok je učitelj mačevanja Lovro Buva. Asistentkinja kostimografa je Žarka Krpan, a autor fotografija Marko Ercegović.
Glumački ansambl čine: Karlo Mrkša, Helena Minić Matanić, Marinko Leš, Pavle Matuško, Lovro Rimac, Filip Eldan, Robert Španić, Nikša Eldan, Petar Burek, Benjamin Bencek, Borna Loborec, Nikša Premuž, Martin Gregurić i Vlaho Srijense.
„Cyrano de Bergeracu pripala je slava jednog od najpoznatijih bezvremenskih dramskih junaka koji privlači kazališnu publiku preko stotinu godina. Njegova sudbina, vrhunski primjer romantičnog duha i geste, s neobičnom lakoćom vezuje našu imaginaciju i srca za sebe. Cyrano očarava i zavodi riječima, žonglira rimama i ritmom jednako kao mačem. Ali ova naša adaptacija Rostandove drame nije priča otmjenih pjesničkih umova ili historijskih literarnih formi, ona je okrenuta osjećajima onih kojima nije udobno na njihovom mjestu u životu ili u vlastitoj koži; jer što je romantičnost, ako ne smion zov kakav bi život trebao biti. Okrenuta je hrabrosti da se tetura pod emocijama, stenje, grca i uzdiše bez srama i do krajnjosti, hrabrosti da tragično postane i smiješno. Da se s lakoćom damo uvući u priču o pjesniku-vojniku koji zbog svog ružnog nosa odluči osvajati svoju rođakinju preko posrednika, ne bi li mu dopalo malo njene ljubavi. O tipu koji ostaje vjeran sebi i svojim osjećajima.
Cyrano ne sanja beskrajno samo o Roksani. Svojim provokativnim stavovima i mišljenjima sanja o svijetu u kojem su vlastiti ideali, integritet i individualnost na visokoj cijeni, naspram moći i osobnog profita. Zato nam je dragocjen i danas kad smo, s najvećim mogućnostima savladavanja udaljenosti, i s imperativom uspjeha, distancirani od svih i svega. U svijetu tehnologije, u kojem on vlada najstarijom ljudskom tehnologijom, riječima. Generirajući silnu privlačnost i snagu koja ima svoju cijenu. Kako u njegovom vremenu stvaranja moderne centralizirane države, tako i danas u vremenu suvremenih preslagivanja i traženja novih društvenih, političkih, religioznih i osobnih identiteta“, navela je Vesna Đikanović, dramaturškinja.
Ulaznice su u prodaji i mogu se kupiti na biletarnici Nikšićkog pozorišta po cijeni od sedam eura ili online www.niksickopozoriste.me
