Izvještaj konstatuje veoma dobre rezultate na nivou zaštite javnog zdravlja zahvaljujući određenim dijelovima sistema koji su pokazali zavidan kapacitet da uspješno upravljaju ovom zdravstvenom krizom, ali i odgovornosti i disciplinovanosti crnogorskih građana i građanki u poštovanju mjera i praćenju preporuka.
Istraživački tim CGO-a koristio je javno dostupne izvore, a radi kvalitativnog uvida, zbog nemogućnosti organizacije fokus grupe u uslovima pandemije, urađeno je 10 intervjua sa predstavnicima nevladinih organizacija, medija, pravosuđa i zdravstva i ocjene iz tih intervjua su uključene u izvještaj, uz anonimiziranje sagovornika, ali sa referencom oblasti kojoj pripadaju.
U izvještaju se naglašava da poštovanje demokratskih principa i ljudskih prava i sloboda, na jednoj strani i zaštita javnog zdravlja, na drugoj strani ne mogu i ne smiju biti suprostavljeni koncepti. Činjenice, percepcije i iskustveni doživljaji različitih strana bude zabrinutost da se u složenom crnogorskom društveno-političkom miljeu, koji karakterišu i institucije slabog demokratskog kapaciteta, olako prelazi preko nekih stvari koje mogu da se vrate u vidu ozbiljnih problema.
"U kontekstu vanrednog bez proglašenog vanrednog stanja, poseban osvrt je dat na krizni menadžment koji su karakterisali formalni nedostaci i politički izbori, a što je bilo vidljvo kroz nepoznanice oko osnova za formiranje, nadležnosti i način rada Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT), ali unutrašnje odgovornosti unutar čitavog sistema. Dodatno, to sve je obilježilo partijsko kadriranje u kojem su marginalizovani nezavisni stručnjaci. Analizirane su i mjere koje je NTK donosio, kao i način komunikacije prema različitim javnostima", navodi se u izvještaju CGO.
Dodaju da se među pozitivnim, a nedovoljno medijski komuniciranim aspektima, ističe se rad Ministarstva vanjskih poslova u procesu vraćanja crnogorskih državljana u vrijeme pandemije u Crnu Goru.
Takođe, navodi se i da je obrazovni sistem transformisan u vrlo brzom roku kako bi đaci i studenti učili kući, što je pratio veliki trud, entuzijazam i posvećenost u tom sistemu, ali i dodatni angažman samih roditelja i drugačiji pristup djece.
"U Crnoj Gori ni u redovnim okolnostima ne postoji potreban balans tri grane vlasti, kao ni nezavisnost onih instititucija koje su kao takve formalno-pravno pozicionirane, a taj disbalans je u prvih šest sedmica pandemije bio još izraženiji. Ocjenjuje se da je Skupština praktično bila na respiratoru, bez plenarnog okupljanja do prije neki dan, ali i bez inicijative da da aktivno učestvuje u rješavanju problema i da vrši svoju kontrolnu funkciju u odnosu na Vladu. Vlada je Skupštini poslala izvještaj o aktivnostima u suočavanju sa COVID19 bez ijedne naznake da je došlo do bilo kakvih propusta ili poteškoća u radu vladinih organa i sa hvalospjevnim tonom, uz vješto izbjegavanje svih “nezgodnih” aspekata", ističu u CGO-u.
U izvještaju se navodi da rad Vlade karakteriše netransparentnost.
"Nema podataka o datumima održavanja i sadržaju osam sjednica od 19. marta do 24. aprila 2020, a nijesu dostupni ni integralni materijali sa tih sjednica kako je to do sad bila praksa. U čitavom periodu je objavljeno samo nekoliko saopštenja iz kojih saznajemo da je “Vlada Crne Gore bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova” donijela niz odluka i iz kojih se vidi da su donošene odluke i o pitanjima koja nijesu bila urgentna. Nijedna od tih odluka nije bila efektualizacija prijedloga kritički orijentisanih NVO koje su učestovali u dijalogu kroz inicijativu Savez za Evropu", navodi se u izvještaju.
Na pitanja o donacijama, kako piše u izvještaju, ostalo je nedovoljno pojašnjeno koliko su tačno sredstava dali privrednici, a posebno oni koje je premijer pozvao direktno i kojima se izraženo zahvaljivao (poput Statisa, Šinavatre, Pue, itd), kao i koji su privrednici u ovoj situaciji i potencijalno zaradili. Izvještaji o načinu trošenja sredstava sa računa NKT-a su se, ipak, počeli periodično i zbirno objavljivati posljednjih sedmica.
Dodaju da nije bilo ozbiljnijih pritužbi na rad policije, inspekcija, Vojske, i drugih organa koji su se starali o primjeni mjera i naredbi, ali je još rano za zaključak da su sve ovo vrijeme radili u skladu sa zakonima i propisima. Interesantno je da nije notiran nijedan javno izražen disonantan zvaničan glas iz pravosuđa i nezavisnih institucija u odnosu na odluke i mjere Vlade. Iako je zaustavila mnoge važne procese, pandemija korona virusa nije uticala na nastavak sistemskog “pokoravanja” institucija koje zakonski okvir definiše kao nezavisne – poput Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP).
Pitanje zapošljavanja u organima javnog sektora je obično u fokusu opozicije, medija i NVO.
"Posebno su elaborirani sistemsko kršenje ljudskih prava kroz objavljivanje spiska lica u samoizolaciji, zatim primjena spornog člana 398 Krivičnog zakonika koji se odnosi na širenje panike i nereda, ali i mjera za ograničavanje kretanja i zabranu okupljanja građana, koje su donešene bez sprovođenja ustavnih procedura za uvođenje ovakvih mjera. Na sva ta kršenja ljudskih prava, institucije u Crnoj Gori su “ostale doma” i ćutale. Kad je riječ o primjeni mjera i naredbi, ukazano je na neujednačenost prakse u sankcionisanju", dodaju iz CGO.
Preovlađujući utisak je da je opozicija uglavnom bila u (samo)izolaciji, uz nešto jače reakcije nakon objavljivanja Vladinih ekonomskih mjera, navode iz CGO. Opozicija je predložila niz mjera, među kojima je bilo ozbiljnih i vrijednih, ali i populističkih prijedloga. Vlada je uglavnom ignorisala sve što je dolazilo od strane opozicije.
Izbore u Tivtu je odložila pandemija a ne zakon, navodi se u izvještaju, uz elaboriranje nezakonitosti odluke predsjednika države o odlaganju ovih izbora, a što nije bilo predmet interesovanja ni opozicije ni nevladinih organizacija koje prate izbore.
"Nevladin sektor je djelovao sa smanjenim intenzitetom i promijenjenim režimom rada, što je uticalo na obuhvat tema i korisnika. Konstatuju se reakcije NVO oko kršenja ljudskih prava, pitanja koja se odnose na nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama i izbor direktora AZLP, kao i onih koje se odnose na marginalizovane grupe (Romi, OSI, žene). Naglašava se da je građanski aktivizam došao do izražaja i kroz brojne pojedince koji su iskazali solidarnost i spremnost da samoinicijativno ili kroz neke organizacione forme volonterski pomognu", navodi se u izvještaju.
Mediji su se, kako se navodi u izvještaju, uglavnom, pokazali imuni da terapiju kojim im je Vlada davala, a što je ilustrovano i činjenicom da samo u Crnoj Gori nijedan medij i medijska organizacija nijesu našli ništa sporno u konferencijama za novinare NKT-a bez novinara.
Ipak, u izvještaju konstatuju, da nijesu svi podjednako “otupili” oštricu i čini se da se posljednjih dana više otvaraju i one teme koje ne diktira vlast.
"Ukazivanje na nedostatnosti u primjeni demokratskih principa i poštovanju ljudskih prava u vrijeme kada se borba za javno zdravlje pozicionira kao priroritetna nije popularno, ali je neophodno i ljekovito upravo radi zdravlja društva tokom i nakon same pandemije, ocjenjuje se u izvještaju. Bilo bi važno koristiti naučene lekcije za očekivane neizvjesnosti – od onih koje se odnose na privikavanje na nove uslove života koji će još neko vrijeme biti određeni strahom od povratka virusa korona, tako i suočavanje sa egzistencijalnim i ekonomskim pitanjima, ali i raspakivanje kofera starih i trajućih problema. A da bi se to sprovelo što uspješnije potrebno je graditi povjerenje kroz više osjećaja i akcije vlasti za javni interes, otvorenosti za drugačija mišljenja, inkluzivnosti i oslobađanja institucija. Upravo stoga je nasušna potreba uvijek, a posebno u vrijeme pandemije, držati se dosljedne primjene zakona i jačanja demokratskih institucija i praksi", zaključuje se u izvještaju.
