Kako navode u saopštenju, sve to ima negativne posljedice na njihovu konkurentnost na tržištu rada, lične i profesionalne razvojne perspektive, kao i na želju da napuste državu ili na stvarni odlazak iz Crne Gore.
"Nažalost, sve ovo ostaje daleko od fokusa donosilaca odluka, što probleme samo usložnjava. Posljednji dostupni podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore iz 2022. godine ukazuju da je stopa nezapošljenosti mladih između 15 i 29 godina, koji aktivno traže posao, u 2021. godini iznosila 32.5%, odnosno da je svaka treća mlada osoba bila nezapošljena", navodi se u saopštenju.
Pritom je kod mladih između 15 i 24 godine stopa nezapošlenosti iznosila čak 40.3%, što je daleko iznad evropskog prosjeka.
"Prema podacima Eurostata za 2023. godinu 26,8% mladih u Crnoj Gori, uzrasta 18-24, živi u riziku od siromaštva. Ova statistika opominje na ozbiljan problem koji zahtijeva hitne i učinkovite mjere, a vrlo je neizvjesno da li su to zaista one koje treba da uvede najavljena Fiskalna strategija jer nijesu podsticajne za poslodavce u dijelu zapošljavanja mladih", podsjećaju iz CGO.
Dodatno, kako ističu, mladi se suočavaju i sa problemima u obrazovnom sistemu.
Istraživanje CGO-a iz 2022. godine ukazuje da je dominantna percepcija mladih da ih crnogorski obrazovni sistem ne priprema za tržište rada.
"Nedostatak praktične nastave i savremenih tehnologija u školama i na univerzitetima, ali i izostanak potrebne modernizacije predavanja na svim nivoima koji se zasniva na kritičkom mišljenju, ograničava mlade u sticanju znanja i vještina sa kojima bi bili konkurentni na savremenom tržištu rada", piše, između ostalog u saopštenju.
Kako kažu, mladi za donosioce odluka ostaju samo predizborna ili za druge prilike prigodna uzrečica, što snaži njihov osjećaj apatije i nezainteresovanosti za društvena dešavanja.
"Podaci iz studije „Mladi između marginalizacije, radikalizacije i potencijala“, koju je CGO objavio tokom 2023. godine, ukazuju da među mladima prevladava nezainteresovanost za politiku, što prati i stav da njihov glas nema značajan uticaj na djelovanje institucija, ali i da su njihovi interesi malo ili nijesu uopšte zastupljeni u politici. Osim toga, mladi najmanje vjeruju političkim partijama, Vladi i Skupštini Crne Gore, a imaju izraženu percepciju da se političke odluke često donose bez uzimanja u obzir perspektive mladih i njihovih potreba", zaključuju iz CGO.
