Iz CGO-a navode da su izmjenama Krivičnog zakonika iz septembra ove godine dodatno zaštićeni nastavnici i drugi zaposleni u obrazovno-vaspitnoj djelatnosti, što ocjenjuju važnim korakom za zaposlene izložene pritiscima i napadima, ali i za očuvanje autoriteta obrazovnih ustanova.
„Veći stepen zaštite mora pratiti i veći stepen odgovornosti prema učenicima, profesiji i standardima nastavničkog poziva. Nastavnicima je potrebna snažna institucionalna zaštita, ali i sistem koji jasno vrednuje znanje, kompetencije, profesionalni razvoj i odgovornost prema učenicima“, poručila je viša pravna savjetnica CGO-a Snežana Kaluđerović.
U CGO-u ukazuju i na novi izazov za obrazovni sistem – rast broja učenika stranih državljana. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, osnovne i srednje škole u Crnoj Gori trenutno pohađa 6.717 stranih državljana, među kojima su najbrojniji učenici iz Rusije, Srbije, Ukrajine i Turske.
Za djecu koja nedovoljno poznaju jezik na kojem se izvodi nastava obezbijeđena su dva dodatna časa sedmično, uz druge oblike podrške Ministarstva, Zavoda za školstvo i škola. Međutim, u CGO-u smatraju da postojeći model nije dovoljno razvijen i ujednačen, posebno u školama i odjeljenjima sa većim brojem učenika kojima je potrebna dodatna jezička i druga podrška.
„Nastavnici se tada nalaze pred zahtjevom da istovremeno obezbijede integraciju tih učenika i održe kvalitet nastave za cijelo odjeljenje, često bez dovoljno resursa, stručne pomoći i dostupnih programa podrške. Integracija djece iz drugih govornih područja ne može biti prepuštena snalažljivosti pojedinačnih nastavnika i škola, već mora biti odgovornost sistema“, navodi Kaluđerović.
CGO ukazuje i da je potrebno pažljivo pratiti primjenu odredbi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojima je omogućeno angažovanje nastavnika stranih državljana. Iz te organizacije poručuju da otvaranje obrazovnog sistema mora pratiti jednako snažna kontrola kvaliteta i jasni standardi za sve koji ulaze u nastavničku profesiju.
Strategija reforme obrazovanja 2025–2035, kako navode, prepoznaje i potrebu za promjenom pristupa nastavi, jer nastavnici i dalje često daju prioritet prenošenju sadržaja, dok se ocjenjivanje dominantno svodi na provjeru reprodukcije naučenog. Kao razloge navode nedovoljnu usklađenost inicijalnog obrazovanja nastavnika sa kompetencijskim pristupom, nedovoljno prilagođeno profesionalno usavršavanje i slabu zastupljenost formativnog ocjenjivanja.
Kao važan iskorak CGO vidi Okvir nacionalnog kurikuluma, ali upozorava da se uspjeh reforme neće mjeriti brojem usvojenih dokumenata, već promjenama koje oni proizvedu u učionici.
„Najveći test reforme neće biti broj usvojenih dokumenata, već promjena koju će oni proizvesti u učionici. Zato će posebno važna biti kvalitetna evaluacija postojećeg nastavnog kadra, za šta su neophodni pouzdani i ažurni podaci“, ističu iz CGO-a.
Navode da Crna Gora još nema sveobuhvatnu bazu podataka o obrazovanju, profesionalnom iskustvu, kvalifikacijama i stručnom usavršavanju nastavnika, što otežava vođenje kadrovske politike, planiranje potreba sistema i mjerenje kvaliteta.
CGO poručuje i da jačanje nastavničke profesije zahtijeva odlučnije provjere vjerodostojnosti stečenih kvalifikacija, kako bi se utvrdili eventualni slučajevi diploma i kvalifikacija stečenih protivzakonito ili na drugi nedopušten način.
„Zaštita nastavničke profesije podrazumijeva i zaštitu onih nastavnika koji su svoje kvalifikacije stekli znanjem, radom i u skladu sa propisanim standardima. Veća prava i veća zaštita moraju ići zajedno sa većom profesionalnom odgovornošću. Samo tako mogu voditi većem povjerenju u nastavnike, škole i obrazovni sistem u cjelini“, zaključuju iz CGO-a.
