Sada je definitivno jasno da će se do izjednačavanja dolaziti ne snižavanjem cijena za firme, nego povećanjem za domaćinstva.
Koliko povećanje cijena vode i komunalija čeka domaćinstva u narednih pet godina da bi se one na kraju izjednačile, ukoliko zakon bude usvojen u postojećoj formi, najbolje se vidi iz podatka da su cijene za firme u pojedinim opštinama i preko 400 posto veće od onih koje trenutno plaćaju domaćinstva.
Cijene po gradovima
U Podgorici je, recimo, po posljednjim podacima koje su komunalna preduzeća dostavila RAE, cijena kubika vode za domaćinstva 38 centi a za firme 1,24 eura, na Cetinju 60 centi a za firme 2,44 eura, u Budvi 98 a za firme 1,96 eura, u Nikšiću 51 cent a za pravna lica 1,20 eura, u Beranama 22 centa a za firme 86 centi, u Rožajama 20 a za firme 77 centi, u Ulcinju 80 centi a 1,75 eura za firme, u Kotoru 1,03 a za pravna lica 2,03 eura, u Kolašinu 49 centi a za firme 1,47 eura, u Herceg Novom 85 centi a za firme 1,78 eura, u Tivtu 97 centi a za firme 1,94 eura, u Danilovgradu 57 centi a za preduzeća euro, Bijelom Polju 36 centi a za firme 1,26 eura, Mojkovcu 35 centi i za firme 1,25 eura, Plužinama24 centa i za firme 1,25 eura, Žabljaku 38 centi a za firme 1,56 eura, Plavu 23 i 65 centi za firme, Gusinju 23 a za firme 65 centi, Andrijevici 21 cent a za firme 41 centi.
Najjeftinija voda je u Šavniku - 12 centi kubik za građane a 50 centi za firme.
Ovaj odnos cijena daje najbolji odgovor na pitanje kakvo se poskupljenje može očekivati. Doduše, predložene izmjene zakona definišu da po prvi put saglasnost na cijene komunalnih djelatnosti daje Regulator - Agencija za energetiku RAE. Tako da se ne isključuje mogućnost da cijene za firme budu i malo manje od postojećih i da se na taj niži nivo usaglašava.
Svi detalji biće uskoro poznati i regulisani ne samo kroz zakon nego i podzakonska akta koja treba da budu donesena nakon usvajanja zakona.
U obrazloženju prijedloga zakona se podsjeća da je i važećim zakonom bilo predviđeno izjednačavanje cijena vode i komunalija, a rok za to je istekao sredinom avgusta tekuće godine, ali se to nije dogodilo.
Između ostalog i zbog bojazni da bi zbog toga opao i onako nizak nivo naplate usluga. Predlagači zakona su zato predložili izmjene koje definišu rok od pet godina za postepeno izjednačavanje, kako bi se, kako objašnjavaju, izbjegao cjenovni udar na domaćinstva.
Ministarstvo finansija: Intencija Vlade je da se cijene izjednače naniže, a ne naviše
Iz Ministarstva finansija su u traženom mišljenju, upućenom krajem juna tekuće godine Ministarstvu turizma, na prijedlog Izmjena zakona naveli da je opredjeljenje Vlade bilo usaglašavanje cijena naniže a ne naviše.
Oni su Istakli da će doći do povećanja cijena za građane.
"Podsjećamo da je opredjeljenje Vlade u dijelu politike komunalnih usluga bilo usmjereno na Izjednačavanje cijena koje plaćaju privatni sektor i građani. To je podrazumijevalo ujednačavanje cijena na niže, a ne na više kako je to predloženo izmjenama i dopunama ovog zakona", navodi se u mišljenju Ministarstva finansija.
Izvor: Pobjeda
