Vojinović podsjeća da je Eko fond Vlada osnovala krajem 2018. godine s ciljem finansiranja i pružanja tehničke podrške projektima i programima u oblasti životne sredine, klimatskih promjena i energetske efikasnosti.
"Tokom prošle godine sprovedene su neophodne aktivnosti da bi se stvorili uslovi za početak njegovog operativnog funkcionisanja. To se odnosi na imenovanje Odbora direktora kao organa upravljanja Fonda, i donošenja Statuta od strane Vlade, čijim su se stupanjem na snagu sredinom novembra stekli uslovi za izbor i imenovanje izvršnog direktora, kao organa rukovođenja Fonda", objasnila je Vojinović.
Primjena
Pored toga što će se novac dobijati od zagađivača, dodatno finanasiranje Eko fonda, kako ističe Vojinović, obezbjeđivaće se i iz kredita, donacija, instrumenata, programa i fondova EU, UN-a i drugih međunarodnih organizacija.
"Predviđeno je da, u narednom periodu, prihodi Fonda budu i sredstva od naknada definisanih drugim propisima iz oblasti životne sredine, pri čemu je neophodno izvršiti određene izmjene u nekim od tih zakona. Primjera radi, novim Zakonom o upravljanju otpadom stvoriće se pravni osnov za naplatu naknada i od elektronskog i električnog otpada, ambalaže, guma, baterija, akumulatora. Eko fond će raditi i na ostvarivanju saradnje sa međunarodnim institucijama i organizacijama, kao i privatnim sektorom, s ciljem osiguranja dodatnih izvora finansiranja", naglasila je Vojinović.
Inače, princip "zagađivač plaća" se već u određenoj mjeri primjenjuje, jer eko naknadu u državni budžet, kako objašnjava, uplaćuju lica koja ispuštaju zagađujuće materije u vazduh, uvoze supstance koje oštećuju ozonski omotač, kao i stvaraju i deponuju opasan otpad.
"Preusmjeravanjem eko-naknada u Eko fond navedeni princip će se u cijelosti primijeniti", kazala je Vojinović.
Zeleni sporazum
Kako je istakla, Evropska komisija priprema niz novina kada je u pitanju zaštita životne sredine. Ona podsjeća da je u decembru stupio i novi Evropski zeleni sporazum.
"Evropska komisija je u decembru prezentovala Evropski zeleni sporazum (European Green Deal), tj. početni plan glavnih politka i mjera za postizanje održive ekonomije Evropske unije. Ovaj sporazum predstavlja novu strategiju rasta, fokusiranog na transformisanje dosadašnjeg načina proizvodnje, rada i života građana EU. U pitanju je nova strategija rasta koja ima za cilj pretvaranje EU u prosperitetno društvo, sa modernom, ekonomičnom i konkurentnom ekonomijom u kojoj nema emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. i gdje se ekonomski rast postiže i bez dosadašnjeg načina korišćenja resursa", kazala je Vojinović.
Ona objašnjava da ovaj dokument sadrži paket transformativnih politika kojima nova Evropska komisija želi da odgovori na klimatske promjene i izgradi temelje zelene ekonomije.
Izvor: Pobjeda
