"Vidio sam šest zmija na rastojanju manjem od kilometar na brani, na Krupcu. Dvije su bile otrovnice“, kazao je čitalac portala Onogošt koji nam je dostavio snimak.
Specijalista biologije i ekologije Miloš Džiknić potvrdio nam je da se na snimku nalazi poskok.
On je kazao da su april i maj period kada se zmije bude iz zimskog sna, izlaze iz svojih skloništa i postaju sve vise aktivnije dolaskom toplijeg vremena, kada kreću u potragu za hranom i partnerom.
Zbog toga, Džiknić savjetuje, sve one koji ovih dana imaju namjeru da budu u prirodi, da nikako ne idu bez adekvatne zatvorene obuće iznad članaka i štapa kao prvog stepena zaštite, jer zmije u ovom periodu mogu da imaju jači nivo otrova jer su cijeli zimu provele gladujući.
„Dakle najvažnije je da se za boravak u prirodi dođe pripremljen i svakako boravi sa dozom opreza, i gledati gdje stajemo i sjedimo, pogotovo ako je tu neki kamen i pukotina, tu svakako najprije pogledati jer se zmije najčešće kriju upravo na takvim mjestima“, upozorava Džiknić.
On objašnjava, ukoliko dođe do ujeda zmije, ne treba paničiti, i krenuti sa samostalnim liječenjem da se ne bi izazvala mnogo veća šteta, već polako potražiti pomoć ljekara, jer brzo kretanje i panika ubrzavaju krvotok i tako se brže raznosi otrov po tijelu.
„Nakon ujeda zmije čovjek ima više sati da otrov svojim djelovanjem izazove jaka oštećenja u organizmu, tako da je to više nego dovoljno da osoba potraži pomoć kod stručnjaka - doktora koje će najbolje znati kako da odreaguje u ovom slučaju, i procijeni da li je potrebno reagovati i dati protivotrov, jer mnogo puta dođe i do takozvanog "suvog ugriza" zmije, iz samoodbrane bez ispuštanja otrova“, kaže Džiknić.
Skreće pažnju da zmije nisu agresivne životinje, te da izbjegavaju kontakt sa ljudima, i pokušaće ugristi jedino ako se osjećaju prestrašeno i ugroženo.
„Zmije vode usamljenički život osim u sezoni parenja i zimovanja, kada se može vidjeti više njih odjednom i gdje se u narodu kaže da su vidjeli "klupko zmija", i to je pojava koja se zove zmijski splet i to se javlja kod neotrovnih zmija i to samo u sezoni parenja kada se isprepliće više mužjaka i ženki“, kaže Džiknić.
Ističe da je korist od zmija višestruka.
„Jedna od najbitnijih uloga zmija u prirodi, kao predatora, je regulacija brojnosti sitnih sisara, prije svega glodara, a takođe i zmije se nalaze u lanca ishrane pa služe kao hrana drugim vrstama životinja, pticama grabljivicama. Takođe ogromna korist od zmijskog otrova je i sami široki broj ljekova koji se proizvodi i koristi, na bazi zmijskog otrova kao što su ljekovi za regulisanje pritiska i liječenje tumora“, objašnjava on.
Skreće pažnju da ih ne treba ubijati, niti dirati jer su bitne za ekosistem.
U Crnoj Gori, kako je kazao, postoji 15 vrsta zmija od kojih su samo tri vrste otrovnica (šarka, poskok i šargan) i 12 neotrovnica koje su uglavnom smukovi od kojih se najčešće susrećemo sa vrstama kao što su: balkanski smuk, bjelouška, ribarica, sljeparica, mačkooka zmija i šumski smuk.
