"Osamdeset je godina od kada je nedaleko odavde italijanski okupator u saradnji sa četnicima strijeljao 25-oricu rodoljuba i partizana sveteći se za sve neuspjele ofanzive kojima je želio da uništi partizanski oslobodilački pokret koji je na njihovu žalost svakim danom bivao sve masovniji i organizovaniji”, rekao je predsjednik nikšićkog UBNOR-a, Slobodan Bato Mirjačić.
Od 13-to julskog ustanaka, tog, kako je kazao, svijetlog događaja, kome su se divile porobljene Evropske zemlje, pa do konačne pobjede crnogorski narod je, ističe Mirjačić, dao nemjerljiv doprinos u slamanju fašizma a žrtva koju je podnio jedan mali narod braneći svoju slobodu “postavila je Crnu Goru na pijadestal najhrabrijih i najslobodarskijih naroda svijeta”.
“I evo poslije 78 godina od kraja rata, fašizam ponovo oživljava, ali sada perfidnije i ne manje opasno nego tada, a njihovi ratni saveznici- četnici dižu glave i skrnave spomenike partizanskim vitezovima, rehabilituju se četnički zlikovci i veličaju izdajnici NOR-a i antifašizma, širi se mržnja prema državi i svim crnogorskim simbolima, a nadležne institucije ili ne reaguju ili mlako osude ovakvo ponašanje”, ocijenio je on.
Pitam se samo dokle, upitao je Mirjačić.
“Do kog kamena, do kog spomenika, do kog nacionalnog simbola i do kog Crnogorca. Sa ovog mjesta poručimo im da se manu zlih nauma i sluganstva tuđim interesima dok su još na vrijeme jer nit im je prošlo tada niti će sada”, kazao je on.
"Stojimo ovdje sa osjećajem najdubljeg poštovanja prema žrtvi hrabrih boraca kojima je sloboda bila sveta više od života. Pred spomenikom podignutim u čast 25 strijeljanih rodoljuba, zarobljenika iz Barskog logora, naših sugrađana i njihovih saboraca iz raznih krajeva Crne Gore. Strijeljani su na današnji dan prije tačno osamdeset godina u znak neprijateljske odmazde za velike partizanske pobjede u četvrtoj i petoj ofanzivi”, kazala je Sonja Nikčević, članica Predsjedništva UBNOR-a i antifašista Nikšića.
Udruženje boraca narodno-oslobodilačkog rata i antifašista Nikšića, kako dodaje, nastavlja da evocira uspomene na najsvjetlije događaje i ličnosti naše slavne istorije.
“Tako smo i danas ovdje na Kapinom Polju pred spomenikom 25 strijeljanih rodoljuba. Da se podsjetimo: iz Barskog logora 25. juna 1943. godine okupator sa domaćim izdajnicima u više mjesta Crne Gore u lancima sprovodi 180 rodoljuba na strijeljanje. Dvadeset pet boraca NOR-a stigli su tog dana u ranu zoru i, nedaleko odavde, pored rijeke Moštanice stali su zadnji put pred neprijateljskim cijevima i rafalima. Tako su ugašeni životi i ostalih 155 boraca u drugim krajevima Crne Gore”, poručila je Nikčević.
Istog dana, podsjetila je, u Beranama je strijeljano još 19 interniraca iz nikšićke opštine.
“Strijeljani su ovdje tog dana: Nikšićani Milo, Jovo i Blažo Cicović, Boško Karović, Đorđije Damjanović, Božidar Dubljević i Vaso Mićunović; Podgoričani Dimitrije Dragović, Todor i Vukadin Đurović, Novo Ivanović i Blažo Mugoša; Danilovgrađani Marko i Đorđije Grgurović i Radovan Jovanović; zatim Vojislav Bojović i Vladislav Guberinić iz Berana; Milić Čukić i Nikola Labović iz Andrijevice; sa Cetinja Sava Filipović i Luka Lazarević; Marko Matijašević i Miladin Novović iz Bijelog Polja; Luka Marković i Milorad Jovanović iz Sjenice”, podsjeća Nikčević.
Već osam decenija, kako je istakla, čuvaju uspomenu na žrtvu koju su ovi hrabri ljudi položili na oltar svoje domovine.
“Spomenik koji asocira na buktinju, na kojem su upisana imena palih boraca djelo je našeg poznatog arhitekte, Nikšićanina Slobodana Vukajlovića. Buktinju čine pet stubova, koji asociraju na grupe od po pet povezanih, pa strijeljanih boraca. Spomenik stoji ovdje i opominje da buktinja nije ugašena, da njihovi svijetli primjeri borbe za slobodu neće umrijeti. Plamen slobode koji su zapalili svojom neustrašivom borbom u opštenarodnom ustanku 13. jula pronosili su kroz sve bitke i bojeve borci za slobodu Crne Gore. Tu visoko uzdignutu baklju slobode neprijatelji na ovim prostorima nijesu ugasili bez obzira na stradanja koja su za sobom nemilice ostavljali”, rekla je ona.
Poručuje da je slobodarski duh utkan u gene, naslijeđen od predaka i kao luča obasjava.
“Sjećanjem na slavne trenutke naše istorije, na djela i likove boraca pred čijim sjenima se poklanjamo, iskazujemo odnos prema svojoj prošlosti, svojim precima, ali i prema budućnosti i potomcima. Ukoliko ne čuvamo uspomenu na sve svijetle trenutke naše istorije, na žrtve koje su naši preci podnijeli da bi gradili našu slobodnu budućnost, ostavljamo prostor da se sve relativizuje i preda zaboravu, da se pokušaju izjednačiti uloge onoga koji napada i onoga koji se brani. Sloboda je najsvetlija zvijezda vodilja koja je kroz antifašističku borbu izvojevana”, istakla je Nikčević.
Sloboda i slobodan čovjek sveopšti su ideali čovječanstva, a demoni fašizma, smatra ona, prijete nekim novim oblicima i u današnjem vremenu da je ugase.
“Ratovi koji se i danas vode, čak i na tlu Evrope, u Ukrajini gdje stradaju nevini civili, čak i djeca opominju i moraju zapitati da li smo dovoljno budni da sve pojave fašizma danas prepoznamo, osudimo i ne dozvolimo ponavljanje prizora iz prošlosti. Treba biti svjestan da u svakom društvu pa i u ovom našem postoji organizovanih pokreta i pojedinaca koji žele fašizaciju društva i stvaranja atmosfere mržnje prema drugima. Na pojavu svih oblika fašizma mora se reagovati, opominjati, vaspitavati mlade da poštujući svoju prošlost i cijeneći žrtve svojih predaka znaju da grade svoju slobodnu budućnost. Neka ih inspiriše prkosni osmijeh Ljuba Čupića”, kaže Nikčević.
Prema njenim riječima, današnja Crna Gora, nastala je na temeljima antifašističke borbe tokom Drugog svjetskog rata, u svojoj kolektivnoj memoriji mora uvijek imati sjećanje na slavnu prošlost, čuvati primjere čojstva i junašva budućim generacijama.
“Antifašizam mora ostati ključni pojam i danas u 21. vijeku, kao najbolja univerzalna ideologija. Zato budimo ujedinjeni oko ideje antifašizma, ne dozvolimo da mračne sile nadvladaju sunce slobode, time ćemo najbolje odati dužnu poštu i ovim palim borcima i njihovim saborcima sa drugih stratišta. Tajnu slobode su znali oni čijim se sjenima danas klanjamo, oni su imali hrabrosti i da poginu za slobodu koju mi danas živimo. Slava im”, zaključuje Nikčević.
