U odnosu na isti period prethodne godine izvoz je ostao na istom nivou. Crna Gora i tokom ove godine i dalje najviše izvozi aluminijum, električnu energiju i rudu boksit.
Ekonomska analitičarka i direktorica Instituta za strateške studije i projekcije Jadranka Kaluđerović saopštila je Pobjedi da struktura crnogorskog izvoza jasno ukazuje da se on oslanja na prirodne, a ne na ljudske resurse.
“Crnogorski izvoz još uvijek se više oslanja sna ono što nam je priroda dala, a ne na naše znanje”, kazala je Kaluđerović.
Crna Gora da bi to postigla mora, kako je navela, prije svega, ulagati u znanje djece.
“Što će biti dominantno u budućnosti, može da pokaže samo tržište. Ja se nadam da će to biti novi proizvodi, koji su rezultat kreativnih ideja naših mladih, kao što su nove aplikacije, softverska rješenja, nova organizaciona rješenja, nove platforme za povezivanje i ko zna što još”, rekla je Kaluđerović.
U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu u iznosu od 66,5 miliona eura, koji čine obojeni metali, odnosno prvenstveno aluminijum sa udjelom od 42,7 miliona eura i gvožđe i čelik sa 13,75 miliona eura.
To pokazuje da u strukturi crnogorskog izvoza i dalje dominiraju proizvodi Kombinata aluminijuma i Tosčelika, koji gazduje nikšićkom željezarom.
Izvoz obojenih metala, odnosno prvenstveno aluminijuma u prvih osam mjeseci ove godine manji je 19 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
U tom periodu izvoz gvožđa i čelika je porastao 5,2 odsto. U prvih osam mjeseci vrijednost izvezene električne energije je iznosila 42,17 miliona eura, što je za 11,1 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Crnogorski statističari su izračunali da je izvoz mineralne rude, odnosno prvenstveno boksita, u prvih osam mjeseci iznosio 31,6 miliona eura i smanjen je za 5,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih osam mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,99 milijardi eura, što je 2,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,3 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 15,6 odsto.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 63,2 miliona eura, Mađarska sa 31,5 miliona eura i Bosna i Hercegovina sa 20,6 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) i Evropskom unijom.
Izvor: Pobjeda
