Globalni indeks za 2023. godinu otkriva kontinuirani porast organizovanog kriminala na globalnom nivou, pri čemu 83% svetske populacije živi u uslovima visokog kriminala. Ako se posmatraju 17 država centralne i istočne Evrope, po ovom indeksu, Crna Gora je na četvrtom mjestu.
"Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi "Škaljar" i "Kavač" su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su spovele značajne akte nasilja koje se preliva preko granica u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kaznu u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost labavih kriminalnih mreža raste. Porast količina kokaina u Luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe koje potiču iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu. Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa grupama u stilu mafije i trgovinom kokainom i imaju veze sa korumpiranim lokalnim političarima i organima za sprovođenje zakona", piše u izvještaju.
Kako se ističe, otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine, zemlja je gurnuta dalje u duboku političku nestabilnost.
"Nova većina u parlamentu, koja je bila duboko fragmentisana i polarizovana, nije uspjela da izabere novu vladu, što je dovelo do ćorsokaka. Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament takođe tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost crnogorskoj reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa", navodi se u izvještaju.
Korupcija i kronizam i dalje su rasprostranjeni u Crnoj Gori, a napori vlasti da riješe problem, uključujući hapšenja dvoje važnih sudija u aprilu i maju 2022. godine, dijelom podstaknuti zahtjevima za pristupanje EU, nijesu dali značajne rezultate.
"Agencija za sprečavanje korupcije nema dovoljno osoblja i treba da poboljša svoj bilans u borbi protiv korupcije. Takođe postoji potreba za revizijom zakonskog okvira koji reguliše prevenciju korupcije. Međutim, politička nestabilnost je u potpunosti zaustavila antikorupcijske reforme u zakonodavstvu i praktičnu primjenu. Cjelokupna organizacija državne uprave ne obezbjeđuje efikasne linije odgovornosti u mnogim oblastima. Iako je parlament poboljšao transparentnost u svom radu, vladajuća većina često zaobilazi javne konsultacije i koristi brze procedure za donošenje zakona", navedeno je u izvještaju GI-TOC.
Što se tiče međunarodne saradnje, situacija u Crnoj Gori je značajno poboljšana poslednjih godina, posebno nakon što je zemlja ušla u NATO i potpisala bilateralne sporazume sa SAD i drugim zapadnim i susjednim zemljama, ističe se.
"Nedostaje saradnja između državnog tužilaštva i drugih državnih aktera, posebno sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost. Sprovođenje zakona takođe pati od političkog miješanja u njihove operativne aktivnosti i procesuiranje slučajeva. Crnogorska policija nema dovoljno sredstava i nema profesionalizam i tehničke sposobnosti potrebne za razotkrivanje složenih međunarodnih kriminalnih mreža trgovine drogom. Štaviše, zbog zarobljavanja države, agencije za sprovođenje zakona nijesu u mogućnosti da održe integritet istraga. Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou povećalo je broj zaposlenih u poslednjih nekoliko godina, ali njegovu efikasnost podrivaju loši uslovi rada, slaba saradnja sa drugim agencijama za sprovođenje zakona, kao i korupcija i snažan politički uticaj. Poboljšana je proaktivnost i efikasnost istraga, sa četiri policijske jedinice", navedeno je u izvještaju.
Kako se tvrdi, sve jedinice su sada povezane sa sigurnim komunikacionim kanalom Europolove aplikacije za bezbjednu razmjenu informacija.
"Napori uloženi da se sprovođenje zakona učini efikasnim doveli su do povećanja broja slučajeva organizovanog kriminala koji su istraženi i procesuirani u zemlji. Međutim, kapacitet za rješavanje krijumčarenja duvana i pranja novca još nije na željenom nivou", piše u izvještaju GI-TOC.
Autori su dali i neka objašnjenja.
"Broj ljudi koji žive u uslovima niske otpornosti na organizovani kriminal na globalnom nivou značajno je opao, sada je to 62% svjetske populacije, u poređenju sa 79,4% koliko je bilo 2021.godine", navodi se u saopštenju.
Na prvom mjestu na Indeksu je Rusija, slijedi Ukrajina, a treće mjesto dijele Srbija i Italija.
Ipak, navedeno je, kada se uporedi globalna otpornost sa porastom rasprostranjenosti kriminala, podaci pokazuju da sistem generalno ne uspijeva da odgovori na prijetnju organizovanog kriminala.
"Sve veći jaz između organizovanog kriminala i naših napora za kolektivnu otpornost naglašava hitnu potrebu za praktičnim strategijama za borbu protiv organizovanog kriminala na globalnom nivou. Indeks, kao poboljšani alat, otkriva domet i složenost transnacionalnog organizovanog kriminala i procjenjuje kapacitete 193 zemlje članice UN da se odupru kriminalnim prijetnjama. Nadovezujući se na izdanje Indeksa iz 2021. godine, Indeks za 2023. uvodi nove indikatore, otkrivajući robusniju i sveobuhvatniju globalnu sliku", piše u saopštenju.
Zajedno sa prvobitnih deset indikatora, Indeks organizovanog kriminala 2023. godine uveo je pet novih indikatora za mjerenje kriminalne aktivnosti. To su pranje novca, sajber kriminal, šverc akcizne robe, falsifikovanje robe i iznude.
