"Ujedinjene nacije definišu glad kao periode kada populacije prolaze kroz teške nestašice hrane i ljudi danima ne jedu ništa. Skoro trećina stanovništva na planeti nema sigurno zagarantovan obrok, a 828 miliona ljudi odlaze gladni svako veče u krevet, pokazuju podaci Svjetskog programa za hranu (WFP) pri Ujedinjenim nacijama", kazala je Medojević.
Istakla je da su pandemija Kovid 19, rat u Ukrajini, ekstremn klimatski uslovi, samo neki od razloga zašto ponovo raste broj gladnih u svijetu.
"U zemljama Europske unije 95 miliona i 400 hiljada ljudi, dakle gotovo 22% stanovništva, prošle godine je bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti", kazala je Medojević.
Crna Gora se, kako je kazala, takođe suočava sa trendom rasta broje gladnih a posebno djece.
"Mi u Crnoj Gori još uvijek nemamo za socijalno ugroženu djecu, besplatan obrok u školi. Materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih, što dovodi do toga da su neki od najugroženijih članova društva, isključeni iz socijalne zaštite", poručila je Medojević.
Kazala je da djeca koja žive u nemaštini, nemaju dječiji dodatak koji prati njihove razvojne potrebe.
"Nedostaju nam i servisi podrške kako bi ova djeca imala šanse za normalan rast, razvoj i ostvarenje svojih potencijala. Socijalne stanovi i socijalne penzije Banka hrane pominje kao veoma važan segment socijalne politike više od deceniju", poručila je Medojević.
Naglasila je da borba protiv siromaštva počinje ulaganjem u djecu, "a kako kod nas, svako treće dijete siromašno za očekivati je da imamo adekvatan sistemski odgovor".
"Ključno je zapošljavanje roditelja i zaštita porodice.Negativan prirodni priraštaj, napuštanje većinski mladih iz Crne Gore, nije donio sistemski odgovor države. Ne smijemo zaboraviti bolesne i stare jer među njima ima mnogo gladnih i siromašnih. Proširenje pozitivne liste lijekova za socijalno ugrožene i osnivanje fonda za liječenje, ne smije ostati samo marketing pred izbore. Iako se broj gladnih u svijetu povećava, trećina hrane proizvedene na svijetu se izgubi ili baci. U Evropskoj uniji svake godine izgubi se ili baci oko 87,8 miliona tona hrane", kazala je Medojević.
Crna Gora, poručuje, nema zakonom definisane mjere protiv bacanja hrane.
"Samo za ono što bacimo u vidu hljeba i peciva, potrebno je oko sto šlepera brašna", kazala je ona.
Napomenula je da su se sve države EU obavezale da će prepoloviti količinu bačene hrane.
"Rasipanje hrane nije samo etičko pitanje i ekonomsko pitanje, jer je to ujedno i bačen novac, već je i pitanje životne sredine. Otpad od hrane proizvodi oko sedam odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte, a proizvodnja hrane ujedno crpi sve prirodne resurse. Doniranje hrane je jedan od načina koji će umanjiti broj gladnih , količinu bačene hrane, ali je i svaki spašeni obrok manje otpada koji šteti jedinoj planeti koju imamo", kazala je ona.
Vrijeme je, poručuje Medojević, za podsticanje poljoprivredne proizvodnje kako bismo osigurali prehrambeni suverenitet u našoj državi i bili manje zavisno tržište.
Problem siromaštva je, kako zajljučuje, višedimenzionalam i mora se sistemski rješavati kroz međusektorsku saradnju svih aktera.
