To je saopšteno na pres konferenciji, na kojoj su predstavljeni rezultati ankete koju je ALFA Centar sproveo u okviru kampanje “Prva je prva pomoć”, na uzorku od 200 vozača u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Herceg Novom.
Izvršni direktor ALFA Centra, Aleksandar Dedović, kazao je da je 82 odsto ispitanih reklo da u vozilu ima komplet prve pomoći, a da je 89 odsto građana, kako je naveo, upoznato da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja propisano da u automobilu mora biti jedan komplet prve pomoći.
„Na pitanje da li su upoznati sa sadržajem kompleta prve pomoći odmah smo dobijali potvrdan odgovor, ali na pitanje da nam nabroje pet stavki iz sadržaja, 90 odsto njih je stalo kod četvrte ili pete stavke“, rekao je Dedović u PR Centru.
On je kazao da je 21 odsto građana bilo u prilici da upotrijebi nešto od sadržaja prve pomoći, dok njih 79 odsto nije.
„Od 79 odsto onih koji nisu bili u prilici da upotrijebe nešto od sadržaja prve pomoći, 94 odsto nam je odgovorilo da ne umije da pruži prvu pomoć, odnosno da se plaši da neće pružiti adekvatnu stručnu pomoć“, rekao je Dedović.
Dvije trećine ispitanih, prema njegovim riječima, smatra da da je obuka za ukazivanje prve pomoći u auto školama veoma važna.
„Građani su svjesni da je edukacija u oblasti prve pomoći veoma važna, ali ta edukacija i obuka je ostavljena uglavnom u nadležnosti sistema, srednjoškolskog, visokoškolskog obrazovanja i auto škola“ kazao je Dedović.
On je objasnio da je sprovedena i online anketa, u kojoj su, kako je kazao, ispitanici uglavnom saglasni da je obuka prve pomoći u auto školama veoma važna.
Dedović je rekao da je neophodno da se prva pomoć vrati u obrazovanje i edukaciju srednjoškolaca, napominjući da pravovremena i efikasna stručna prva pomoć utiče na smanjenje broja stradalih u saobraćaju.
„U praksi se uglavnom ne poštuju zakoni i pravilnici koje je država usvojila, i mi kao društvo u svim segmentima moramo da damo doprinos i ako ova kampanja učini da se spasi makar jedan život naša misija je ispunjena“, poručio je Dedović.
Prema njegovim riječima, saobraćajna policija prošle i ove godine nije izrekla nijednu mandatnu kaznu za neposjedovanje kompleta prve pomoći.
„To nam može ukazati na činjenicu da se na crnogorskim drumovima ne kontroliše ispravnost i kompletnost kompleta prve pomoći. Smatramo da bilo koja nepravilnost i nepoštovanje Zakona moraju biti strogo sankcionisani i tu ne bi trebalo da bude opraštanja“, istakao je Dedović.
Savjetnica u Ministarstvu zdravlja, Senka Klikovac, podsjetila je de je krajem 2015. godine taj resor donio Pravilnik o sadržaju prve pomoći po ugledu na Njemačku.
„Vodili smo računa o tome da ne budemo preopširni, i da pratimo zemlje Evropske unije, a ne države sa bivših jugoslovenskih prostora.
Ona je podsjetila da u svim crnogorskim opštinama, preko Crvenog krsta Crne Gore, postoji razvijen sistem obuke prve pomoći.
„Jedino je Crveni krst Crne Gore nadležan za obuku pružanja prve pomoći, što znači da jedino on može, da u skladu sa Zakonom, izdaje validne sertifikate o završenoj obuci prve pomoći“, ukazala je Klikovac.
Ona je istakla da needukovanost za pružanje prve pomoći ima odraza i na troškove zdravstvenog sistema Crne Gore.
„Prije svega, na prvom mjestu je liječenje, ali poslije se gledaju i drugi aspekti, odnosno da li je moralo doći do tolikih troškova, jer nismo edukovani da na licu mjesta pružimo odgovarajuću prvu pomoć“, kazala je Klikovac.
Ljekar u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, Edvin Hodžić, rekao je da je prva pomoć bitna jer može zatrebati bilo kome, bilo kada i bilo gdje.
„Posebno ona dolazi do izražaja kada je moramo ukazati nekome ko je nam je drag i u tom momentu moramo biti pribrani, svjesni date situacije i primijeniti onaj princip da je vrijeme život“, kazao je Hodžić.
On je rekao da je osnovno da, osoba prije svega, razmotri da li može pružiti adekvatnu prvu pomoć do dolaska ekipe Hitne pomoći.
„Ako ne znamo pružiti adekvatnu prvu pomoć, bolje je i ne pružiti i sačekati stručno lice, posebno kada se radi o kompleksnim traumama koje su opasne po život povrijeđenoga“, pojasnio je Hodžić.
On je objasnio da su, kada se pruža prva pomoć u prioritetu lica koja su vitalno ugrožena.
„Treba da obratimo pažnju da li su svjesni, da li dišu, ima li velikoga krvarenja i onda pristupamo ukazivanju prve pomoći kod tih lica. Osnovno je da budemo koncizni, precizni i jasni“, kazao je Hodžić.
Izvor: CdM
