“Poznato je da je rijeka Gračanica vjerovatno najzagađenija rijeka u Crnoj Gori, prvo zbog velikog broja divljih deponija koje se nalazi dužinom korita cijele rijeke i to sa obje strane rječnog korita, a na kojima se deponuju medicinski, životinjski i mješoviti otpad, a zagađenosti je umnogome doprinijela i nekontrolisana, neodrživa i nelegalna eksploatacija šljunka iz korita ove rijeke”, stoji u saopštenju koje potpisuje Stevan Kilibarda.
Na fotografijama, koje, kako kaže, stavljaju na uvid javnosti, jasno je vidljiva zamućenost rijeke Gračanice, uzrokovana eksploatacijom šljunka i pijeska.
“Uz to, na jednoj od fotografija puta koji vodi do korita rijeke, vide se tragovi teških mašina koje su prolazile tuda. Iz gore navedenog jasno proizilazi da se, uprkos zabrani, eksploatacija iz korita rijeke Gračanice neprestano vrši, na šta nadležni organi ne obraćaju pažnju”, navodi on.
Veliki problem za ovu rijeku, ali i za rijeku Zetu, smatra, predstavlja i Željezarino odlagalište otpadnih materijala – Halda, koje se prostire obalom rijeke u dužini od 7 kilometara, dok se otpadne vode iz Željezare, kako kaže, izlivaju direktno u korito ove rijeke, koja sve to dalje nosi u rijeku Zetu čija je pritoka.
“Da su biljni i životinjski svijet ovih rijeka dramatično ugroženi divljim deponijama i nelegalnom eksploatacijom šljunka, govori i konstatacija Ekotoksikološkog zavoda da su analizom, u rijeci Zeti, detektovane velike količine broma, olova, bakra, kadmijuma i nikla, koji izuzetno štetno djeluju na biljni i životinjski svijet, a naročito na zdravlje ljudi. Novi akcioni plan suzbijanja nelegalne eksploatacije riječnih nanosa iz vodotoka, Ministarstva održivog razvoja i turizma za period 2017 – 2019, kao i Lokalni ekološki akcioni plan koji je Opština Nikšić donijela daleke 2007. godine, ostali su mrtvo slovo na papiru. Nelegalna eksploatacija cvjeta, deponija je sve više, a dokaz da Opština Nikšić ne vodi računa o životnoj sredini jeste i činjenica da divlju deponiju „Mislov do“ koristi kao zvanično odlagalište otpada”, istakao je on.
Kako je dodao, za navedeno neko mora da snosi odgovonost.
“Za ekocid nad životnom sredinom uzrokovan devastacijom rijeke prećutnim odobravanjem nelegalne eksploatacija, u kojoj, sigurni smo, tal imaju i lokalni vlastodršci, te velikom brojem malih i velikih divljih deponija, neko mora da snosi odgovornost. U uređenim državama taj neko bi završio u zatvoru”, zaključio je Kilibarda.
