Veći dio čitalaca koji su popunili anketu smatraju da su dezinformacije više zastupljene na portalima (122) nego na televiziji (26).
Gotovo svakodnevno 120 osoba je navelo da u medijima pročita neku informaciju za koju se ispostavilo da je netačna, ponekad 37, a veoma rijetko jedna osoba.
Ukoliko su pročitali, vidjeli ili čuli netačnu vijest u nekom mediju 76 osoba navelo je da je nastavilo da prati taj medij, a 82 da ne.
Važno je i koji je medij u pitanju pa tako su 103 osobe navele da im se povjerenje u pročitani sadržaj zasniva u odnosu na kredibilitet medija, a 53 da ipak ne.
Određene informacije koje pročita, čuje ili vidi u medijima provjerava 68 ispitanika, 74 ponekad, a ne povjerava njih 16.
Na osnovu pročitanog naslova donese zaključak i šire vijest gotovo svakodnevno četiri osobe, ponekad 47, dok uvije pročita čitav tekst 105 osoba.
Na pitanje “Kako smatrate da se može spriječiti širenje dezinformacija putem medija?” najviše osoba je odgovorilo kaznama – 109, prestankom čitanja/gledanja/slušanja određenog medija 42, dvije osobe smatra da se može spriječiti zabranom rada, jedna osoba ukidanjem portala koji šire dezinfomacije i jedna osoba objavom istine.
Dezinformacije čak 57 ispitanika smatra da mogu izazvati sukobe, paniku 46, neprijatan osjećaj 30, a strah 12. Šest osoba smatra da dezinfomacije izazivaju sve od navedenog, dvije da izazivaju nepovjerenje, a po jedna osoba da izazivaju gađenje na medij i novinare tog medija, mržnju, nemir, kao u vjerovanje u laž.
Medijska pismenost prema mišljenju 104 osobe treba da bude obavezan predmet u školi, a 48 smatra da ne treba.
