U narodnoj medicini ovo povrće se preporučuje posle obilnog znojenja, a dobro je i za umirenje nerava. Uz osvježavajuću dinju brže prolaze posljedice uboda insekata, ali se i koža brže oporavlja ako izgori na suncu.
Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju. Osim što pomažu u što dužem očuvanju oštrine vida, oni štite oko od štetnih sunčevih zraka. Takođe, velike količine vitamina A i C koje sadrži usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do degeneracije žute mrlje.
Nutricionisti ističu da obilje beta-karotena, koji se, osim u dinji, nalazi u svem žuto-narandžastom voću i povrću, pogoduje oboljelima od astme, jer pomaže protiv gubitka kiseonika, čime se smanjuje rizik od alergijskih reakcija.
S obzirom na velike količine kalijuma, dinja se preporučuje i onima koji pate od hipertenzije. Kalijum pomaže organizmu u oslobađanju viška natrijuma i tako smanjuje povišen krvni pritisak. Kalijum je potreban i za regulisanje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a takođe igra važnu ulogu u prenosu električnih impulsa do srca.
Biljna vlakna iz dinje povoljno djeluju na čišćenje organizma od štetnih materija i predstavljaju pravi recept za liječenje nadutosti stomaka. Istovremeno, obilje vode u njoj podstiče rad bubrega.
Dinju bi dok je ima trebalo jesti što češće, jer ne goji, osvježava i prepuna je vitamina i drugih važnih sastojaka neophodnih organizmu, prenose Novosti.
