Odgovarajući na pitanje da li će potpisati Zakon o predsjedniku rekao je da to pitanje treba ostaviti da se vidi kako će odreagovati parlamentarna većina.
“Ja sam napravio određeni iskorak ka Venecijanskoj komisiji, moguće je napraviti iskorak i prema sudu u Strazburu, ali ne mislim da treba obavještavati one koji su brutalno kršili Ustav o tome šta će biti moj stav. Mislim da je dragocjeno da vidimo do koje mjere može ići njihova odgovornost prema Ustavu i državi”, kazao je on.
Smatra da se iz svih postupaka crnogorska javnost uči o kvalitetu političke scene.
“Imamo različite pristupe u rješavanju otvorenih pitanja u političkom životu Crne Gore. Moj predlog je bio očekivan. Kazao sam da je pristup stranke koju ja predstavljam da pošaljemo poruku privrženosti Ustavu i ustavnom poretku zemlje”, kazao je on.
Istakao je da su poručili da su spremni da što prije razgovaraju o izboru sudija Ustavnog suda, ali ne na način na kakav je započeto.
“A započeto je naopako. Aktuelna većina je izašla sa svojom listom kandidata umjesto da to zajedno uradimo”, rekao je Đukanović.
Treća ideja je bila da otvore razgovore o vanrednim izborima.
“Nasuprot tome, većina predstavnika iz parlamentane većine je insistirala da se izabere makar jedan sudija, iako se saglasili da to ne znači stavljanje suda u funkciju", kazao je on.
Ustavni sud ni sa četvrtim sudijom teško će doći i do jedne odluke, jer je, kako navodi potrebno da za nju glasaju sve sudije.
"Opet smo, dakle, imali ponudu da se igramo s politikom i nacionalim interesima. Umjesto toga pokušao sam da ponudim zdrav koncept. Da bi se došlo do toga, mora se napustiti koncept apsolutizacije partijskih interesa", poručio je Đukanović.
