Mogućnost davanja pomilovanja jedno je od ustavnih ovlašćenja predsjednika Crne Gore.
Kako je saopšteno za Portal RTCG, pomilovana lica su: S.Lj., B.D., S.R., D.R., C.N. J.V. L.N, G.M, P.D, R. B., B.Ž.
Imena i prezimena, međutim, nijesu saopštena, uz obrazloženje da se na taj način štite podaci o ličnosti.
"Ističemo činjenicu da se prilikom donošenja odluka o pomilovanju kojima su zatvorske kazne zamijenjene blažom kaznom vodilo računa o prethodno neosuđivanosti podnosilaca molbi za pomilovanje, kao i o specifičnim porodičnim, zdravstvenim i socijalnim prilikama istih. Što se tiče odluka o rehabilitaciji pažljivo je sagledavana činjenična osnova svakog predmeta, a cijenjen je naročito stav Ministrarstva pravde, kao i protek vremena od dana izdržane kazne. I kao što se vidi, radi se o djelima manje društvene opasnosti, niskim kaznama i velikom proteku vremena od izvršenja krivičnih djela (deset i više godina)“, piše u saopštenju dostavljenom Portalu RTCG.
Đukanoviću je u maju predao dužnost Jakovu Milatoviću, od koga je izgubio predsjedničke izbore 2. aprila i time smijenjen s pozicije trodecenijske vlasti.
Kao dugogodišnji lider Demokratske partije socijalista (DPS), višestruki premijer i u dva navrata predsjednik države podnio je ostavku i sa mjesta predsjednika ove stranke.
Po zvančnim podacima, u periodu od 1. januara od 31.decembra 2022. godine predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlučivao je o 52 molbe za pomilovanje osuđenih lica i donio je 41 odluku kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica.
Advokat Veselin Radulović za portal RTCG kazao je ranije kako smatra da ima prostora za unapređenje Zakona o pomilovanju u smislu preciznijeg definisanja u kojim slučajevima se može dati pomilovanje i sužavanja prostora za arbitrernost u odlučivanju.
Radulović je podsjetio da važeći zakon propisuje da predsjednik države može dati pomilovanje i bez sprovođenja postupka propisanog ovim zakonom, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministarstva, što dodatno daje prostora za arbitrernost.
"Takođe, odluke o pomilovanju koje donese predsjednik morale bi biti detaljno obrazložene i dostupne javnosti, jer građani imaju pravo da znaju za koja krivična djela, kojoj kategoriji lica i iz kojih razloga predsjednik države daje pomilovanje", smatra Radulović.
Kako je istakao Radulović, pomilovanje predstavlja politički, a ne pravni akt.
