Kako su podsjetili, rijeka Bukovica nastaje ispod obronaka Ivice i Durmitora.
“Posjeduje izuzetan kvalitet vode i netaknut pejzaž ali ipak je u 21. vijeku, kada se svuda u pametnom svijetu nastoji očuvati vodni resurs, u opasnosti od devastacije koja se ispoljava kroz plan o izgradnji dvije mHE Bukovica 1 i Bukovica 2. Predmetno planskom dokumentacijom o izgradnji mHE Bukovica 1 i Bukovica 2 planiran je zahvat koji obuhvata korito rijeke Bukovice u dužini od oko 10 km sa pojasom promjenjive širine uz desnu i lijevu obalu”, naveli su iz DMEN-a.
Koliko su dobre vode i koliko mogu naći održiviju i bolju namjenu, smatraju iz te NVO, najbolje pokazuje činjenica da se njena voda pakuje u dva postrojenja (Diva i Gorska) i kao takva završava kod kupaca i daleko izvan državnih okvira.
“Prema PUP-u Opštine Šavnik, pejzaž kanjonske doline Bukovice je izdvojen kao posebna pejzažna dolina. Preporuka PUP-a je da se zbog izuzetnih prirodnih odlika, kako samog toka rijeke, tako i atraktivnih vizura kanjonskih strana, pejzaž kanjonske rijeke Bukovice zaštiti u smislu zabrane dalje izgradnje svih vrsta objekata i strogog usmjeravanja budućih građevinskih radova isključivo na sanaciju i adaptaciju postojećih objekata. Ali čim se pojavio prvi koncesionar, sve se radnje za zaštitu završavaju na preporuci. Nesumljivo je da će izgradnja malih hidroelaktrana povući trajne negativne ekosistemske i reljefne posledice za rijeku Bukovicu i okolinu”, jasni su oni.
Smatraju da eventualna izgradnja mHE neće višesruko imati ekonomsku isplativost jer su vode Bukovice uzurpirane i prije njenog izvorišta.
“Izvorište Bukovice nastaje od voda iz Pošćenske planine koje se od jezera Modro, Valovito i Svrablje kao i brojnih izvora kao što su Barice, Sopot, Studenci sabiraju u Suvu lokvu gdje poniru i ispod zemlje idu do vrela Bukovice gdje nastaje Bukovica. Te vode iz Pošćenske planine se već eksploatišu sa cijevima FI 100 za vodosnabdijevanje poddurmitorskih sela, pa i jednim dijelom Žabljaka. Takođe, ove vode će da se odvode i za projekat pravljenja jezera na skijalištu Savin kuk sa cijevima FI 300. Tako se vode Bukovice značajno umanjuju i prije njenog izvorišta čime se može očekivati da će i samo izvorište biti manje izdašno, pogotovu u sušnom periodu godine”, objašnjavaju iz DMEN-a.
Treba uzeti u obzir, kažu, i klimatske promjene koje su se već odrazile na naše područje Evrope, a u Crnoj Gori upravo najveći odražaj imaju na području Durmitora, ako se uzme u obzir rast srednje godišnje temperature praćene u poslednjih 30 godina.
“U budućnosti je očekivati da će biti još više jer je studija predstavljena na sastanku Evropske geonaučne unije u Beču predvidjela da već 2050. godine neće biti polovine leda na alpskim vrhovima. Još gore možemo očekivati na Durmitoru. Negativan uticaj na Durmitorski lednik će imati i izgradnja hidroelektrane Komarnica”, pojašnjavaju.
Sa druge strane mnogo unosnije, korektnije i isplativije za lokalnu zajdnicu, vjeruju oni, bi bilo da se tok Bukovice ekoturistički valorizuje.
“U rijeci Bukovici živi autohtona pastrmka koja će nestati presijecanjem i izgradnjoim mHE, a sa druge strane može postati jedan od glavih oslonaca za ekoturistički razvoj kompletnog kraja. Takođe, potencijala ima da se značajno lokalitet promoviše kroz ekoturizam, a to bi povuklo razvoj eko sela i smještajnih kapaciteta gdje bi kroz plasman domaćih proizvoda lokalna zajednica imala mnogo više koristi. Izgradnjom mHE samo mali broj ljudi bi imao opštu korist dok bi Bukovica doživjela trajnu devastaciju”, poručili su oni.
