Kako ističu, moglo bi se reći da je zajednica u uskom prolazu između nastajanja otpada i njegovog finalnog odlaganja, pa zbog čekanja na propisno odlaganje otpad završava u prirodi.
„Vjerovatno i dugogodišnja nekažnjivost počinilaca su razlog što smetlišta sa različitim količinama, vrstama i porijeklom otpada niču kao pečurke poslije kiše. Koliki je stepen neodgovornosti u zajednici pokazuje nedavni primjer kada je na zaobilaznici Brlja-Duklo u Studenačkim glavicama na lokaciji Blace istovareno više od 100 starih automobilskih guma i oko 15 polomljenih šoferšajbni sa automobila“, kazali su iz tog društva.
Ovo, kako naglašavaju, nije mala količina automobilskog otpada za koju se izvor ne može brzo utvrditi.
„Pitanje je samo da li institucije koje se bave ovom problematikom odgovorno rade posao za koji ih plaćaju građani. Samo efikasno rešavanje ovog problema može dati primjer drugima da ne pomišljaju na slično. Ovim povodom javno pozivamo inspekcijske službe da izađu na lice mjesta i ustanove činjenično stanje na terenu na osnovu kojeg će utvrditi ko je deponovao otpad i shodno zakonskim regulativama procesuirati slučaj“, uputili su oni apel.
Usput su i napomenuli da je ova dionica saobraćajnice u Nikšiću samo jedna lokacija od više njih sa starim i novim smetlištima koja su nastala u poslednjih godinu dana.
„Posebno su uzurpirane dionice puteva u blizini rijeka. Rječna korita kao da su predodređena za odlaganje otpada. Mi nijesmo na početku priče o ekologiji i zaštiti životne sredine i više priča o jačanju svijesti ne pije vodu. Konačno je vrijeme da se počne sprovoditi zakonom predviđena kaznena politika. Kaznene mjere su i u zapadnim razvijenim zemljama prve dale konkretne rezultate u povećanju stepena zaštite životne sredine. To se kod njih počelo dešavati sredinom prošlog vijeka. Kod nas još uvijek nije, pa neka sami čitaoci procijene koliko kasnimo“, poručili su oni.
