Požari su, kako kažu, buknuli na svim stranama po Crnoj Gori i podsjetili nas već u martu na problem s kojim se suočavamo svake godine, koji je sve učestaliji a na koji očigledno i dalje nemamo kao zajednica pravi odgovor.
"U oči upada zvanični poziv vlasnicima imanja u više sela kolašinske opštine, koji žive van tih mjesta, da pomognu u gašenju požara. U zemljama koje imaju efikasan odgovor na šumske požare, svi činioci su na terenu i svako radi svoj dio posla, počev od prevencije, detektovanja i brzog reagovanja na pojavu požara, kada se uključuju volonterske službe, vatrogasci, avioni za gašenje požara...
Kod nas, izgleda, teško je pronaći dovoljno ljudi koji bi učestvovali u gašenju požara ali, izgleda, mnogo je lakše odraditi podmetanje požara. Na to se nadovezuje i problem opreme, sa kojom kuburi gotovo svaka vatrogasna jedinica u Crnoj Gori, a koje tek za volontere nema dovoljno", navode iz DMEN-a.
Fale i, kako naglašavaju, dobrovoljna vatrogasna društva, koja su se pokazala jako učinkovitim u zemljama koje godinama imaju integrisani sistem zaštite od požara.
"Kod nas, osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava koja bi pomagala ostalim činiocima sistema, tek je u nastajanju i malo je primjera vatrogasaca –volontera, koji su prošli određenu obuku kako bi mogli uspješno da učestvuju u gašenju požara", dodaju.
Čovjek je, kako objašnjavaju, iz nemara ali nažalost iz loše namjere uzročnik 95 odsto požara u Crnoj Gori, ali izgleda, dodaju, i razlog neadekvatnog reagovanja, pa se štete od požara mjere u milionima eura, a štetu pričinjenu ekosistemu i prirodi nemoguće je izračunati.
"No, prije pravovremenog reagovanja, važno je imati dobar sistem za javljanje, koji bi uključivao ljude na terenu, u prvom redu čuvare šuma. Šume u Crnoj Gori, u odnosu na probleme, čuva mali broj ljudi, koji su uz to jako loše plaćeni za odgovoran i izazovan posao koji obavljaju. Sigurno je da sistem javljanja i upozoravanje na požare mora biti bolji i da ga treba unaprijediti.
Zato, smatramo da bi i dušebrižnicima, koji se ovih dana bave zapošljavanjem u sektoru šumarstva, bilo pametnije da se pozabave problematikom na terenu, uzrocima i posljedicama izbijanja šumskih požara. Ukoliko imaju političku moć, mogli bi da se bave razvojem strategija koje bi stvorile efikasniji sistem i zaustavile stradanje šuma i cijele zemlje", ističu.
Prema njihovim riječima, u konačnom se mora shvatiti da svi treba da preduzmemo odgovornost za sadašnje stanje i slobodno ćemo reći da je tragično posmatrati podmetnute požare u martu.
Adekvatno reagovanje na šumske požare kroz integrisani sistem zaštite od požara podrazumijeva, objašnjavaju, unaprijeđenu svijest, od građana koji bi se aktivno uključili do donosioca odluka.
'Kao prve korake za prevenciju i poboljšanje sadašnjeg stanja Društvo mladih ekologa predlaže i još jednom poziva nadležne institucije ali i kompletnu zajednicu kako da unaprijede kontrolno nadzorne aktivnosti tako i da se unaproijedi pristup problemu i da odgovorni građani pomognu u otkrivanju počinioca stvaranja požara a takođe i da se zabrani otkup i promet šumskih proizvoda i opožarene šumske građe na minimalni period od pet godine.
Dok ne budemo svjesni da su šume naše bogatsvo koje treba da ostavimo narednim generacijama, imaćemo problem i gubićemo u bici sa požarima", zaključuju iz DMEN-a.
