Prema ovim obveznicima, koji nijesu poštovali obaveze iz reprograma, započeto je preduzimanj e mjera prinudne naplate, kazao je u intervjuu Pobjedi direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.
“Ukoliko rezultat ovih mjera ne bude naplata kompletnog poreskog duga, Poreska uprava će pristupiti krajnjoj mjeri, a to je predlaganje otvaranja stečajnog postupka prema ovim poreskim dužnicima. To će biti urađeno kada se za to ispune zakonski razlozi propisani članom 12 Zakona o stečaju, a između ostalog ukoliko stečajni dužnik ne odgovori svojim novčanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospjelosti obaveze, u ovom slučaju od datuma preduzimanja mjera prinudne naplate blokadom žiro računa. To je do sada učinjeno u tri slučaja”, rekao je Mugoša.
On dodaje da će se te mjere preduzimati u kontinuitetu, pri čemu se pri donošenju odluka o predlaganju stečajnog postupka vrši analiza svrsishodnosti takve mjere, odnosno vjerovatnoće da će se na taj način zaista i naplatiti poreski dug.
“Ovakva analiza podrazumijeva utvrđivanje mogućih izvora za naplatu poreskog potraživanja, pri čemu će se najprije pristupati naplati potraživanja od onih lica kod kojih postoji mogućnost naplate duga, u zavisnosti da li ista posjeduju pokretnu i nepokretnu imovinu i da li je ona opterećena založnim pravom”, objašnjava direktor Poreske uprave.
Odgovarajući na pitanje u kojim kompanijamaje trenutno inspekcijska kontrola i zbog čega Mugošaje naglasi da su već počeli sa intenzivnim kontrolama poreskih obveznika, a inspekcijski nadzor biće naročito pojačan tokom ljetnjih mjeseci, posebno imajući u vidu veliki broj obveznika koji sezonski obavlja djelatnost zbog čega je kasnije teško naplatiti obaveze od istih.
“Osim redovnih kontrola kojom se analizira sveobuhvatno poslovanje obveznika i provjere osnovanosti poreskog kredita po zahtjevima za povraćaj istog, redovne provjere evidentiranja prometa preko poreskih registar kasa, zapošljavanja radnika, uplate dnevnih pazara i poštovanja pravila blagajničkog maksimuma. Fokus aktivnosti je na poreskim obveznicima kod kojih je ranije uočen nizak stepen poreske discipline, ali su svakako nadzorom obuhvaćeni i uredni poreski obveznici”, najavio je on.
Prema njegovim riječima poreske prevare, a naročito one u oblasti poreza na dodatu vrijednost, predstavljaju jedan od najvećih rizika za poštovanje poreskih propisa ne samo u Crnoj Gori, već i u svim zemljama Evrope i svijeta, koje imaju uređenije poreske sisteme i veći stepen poreske discipline od Crne Gore.
“Makro i mikro finansijskim analizama bavi se Ministarstvo finansija, a Poreska uprava nadležna je za detekciju pojedinačnih slučajeva, koji često nose i krivičnu odgovornost, zbog čega blisko sarađuje sa Upravom carina, policijom, Tužilaštvom, Upravom za sprečavanje pranja novca i Agencijom za sprečavanje korupcije… Imajući u vidu da su prevarne šeme najčešće vrlo napredno osmišljene, te da ponekad imaju i međunarodni karakter, detekcija i njihovo dokazivanje uz materijalno-pravne dokaze (i vršenje mnogobrojnih bočnih kontrola) nije jednostavno. Zbog toga je potrebno dalje jačanje naših kapaciteta, kako povećanjem broja poreskih inspektora, tako i njihovom edukacijom u ovoj oblasti u zemlji i inostranstvu”, naveo je Mugoša.
Između ostalog Mugošaje istakao da većina opština i lokalnih preduzeća redovno servisiraju obaveze dospjele kroz reprogram odobren 2015. godine od strane Ministarstva finansija i reprogram odobren u 2017. godini primjenom Zakona o reprogramu, ali je kod određenih opština, poput Ulcinja, Pljevalja, Bijelog Polja i prijestonice Cetinje, evidentno manje ili veće kašnjenje s uplatom tekućih obaveza, zbog čega su iste bile predmet mjera prinudne naplate.
“Opštine sa najvećim stepenom poreske discipline su Glavni grad Podgorica, Tivat, Herceg Novi, Kotor, Plužine, Gusinje i Petnjica koje nijesu ni ušle u reprogram 2015, kao i opštine Nikšić, Budva i Bar kojima je odobren reprogram poreskog duga od strane Ministarstva finansija (2015), ali koje redovno servisiraju sve dospjele reprogramirane i tekuće obavez”, zaključio je on.
Izvor: Pobjeda
