Zaokružen informacioni sistem pravosuđa jedan je od ključnih uslova za zatvaranje poglavlja 23, posljednjeg koje nas čeka pred ulazak u Evropsku uniju, a Crnoj Gori je poručeno da nam se neće "gledati kroz prste", kao u slučaju nekih novijih članica, te da elektronska baza mora biti gotova i u njoj pohranjen svaki dokument, po njihovim standardima.
"U sistemu će biti podaci svih sudova, Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i Ministarstva pravde. Sa našim sistemom biće uvezan i sistem tužilaštva. Biće obuhvaćen svaki "papir", svi poslovni procesi, razmjena podataka sa drugim organima, svi predmeti", kazao je u razgovoru za Pobjedu načelnik tog odjeljenja Darko Drašković.
Postojeći sistem, objašnjava naš sagovornik, nije dovoljno dobar da zadovolji zahtjeve EU i izađe u susret novim tehnologijama. Prvenstveno se radi o statistici.
"Moramo uspostaviti djelotvoran i standardizovan sistem za statističko izvještavanje, podaci će biti u bazi po raznim kriterijumima i metodologijama, kaže on. U sadašnjem informacionom sistemu postoje sva doku menta, presude i odluke sudova od 2012. godine, ali ne i takozvana ulazna dokumenta, ona koja stranke dostavljaju sudovima, poput tužbi, žalbi, prigovora.
To znači da nijedan predmet nemamo kompletno u elektronskoj formi, što opet znači da oni i dalje moraju "pješke da putuju" od sudije do pisarnice, ili obratno. Kada sve to bude u sistemu, svima će biti mnogo lakše, i strankama i administraciji u sudovima. Od 2020. ćemo, što nam je glavni cilj, imati elektronske spise predmeta – ističe Drašković. Za dostizanje ovog cilja biće potrebno 6,4 miliona eura.
"Sve te aktivnosti su prepoznate kroz akcioni plan za poglavlje 23 - transparentan pravosudni sistem i efikasna i napredna sudska statistika. Ovo možda nije projekat koji je najveći u državi u okviru EU integracija, ali je sigurno zahtjevan i izuzetno težak i važan", ističe Drašković.
Prva faza je skeniranje arhive koja je u papirima i smještanje u elektronsku arhivu. Druga je skeniranje takozvanih živih predmeta, to su predmeti koji su u radu, a još u cjelosti nijesu ušli u informacioni sistem, i oni će biti prioritet.
"Iz arhive će biti skeniran svaki "papir". Sudovi imaju obavezu čuvanja nekih dokumenata vječno, a papir je podložan truljenju. Već sada imamo problem u nekim sudovima da je dokumentacija oštećena zbog loših uslova u zgradama koje su stare i po 50 i više godina. Kada svaki dokument bude u bazi, sudovi će dobiti i u prostornim kapacitetima, jer arhiva sada zauzima veliki prostor u skoro svim sudovima. U nekim većim sudovima i po nekoliko prostorija", naglašava sagovornik Pobjede.
Da bi posao bio na vrijeme okončan, moraće privremeno da bude angažovano još ljudi.
"To je ogroman broj dokumenata i to ne može postići sudska administracija u predviđenim rokovima da uradi bez pojačanja", dodaje Drašković.
Kada bude uspostavljen novi informacioni sistem svaka stranka u postupku dobiće korisničko ime i pasvord i preko portala će imati direktan pristup predmetu i uvid u njega. Vlasnici svih podataka biće sudovi.
"To će podići ne samo nivo transparentnosti i efikasnosti pravosuđa, nego će uticati i na nivo podizanja povjerenja u pravosuđe, što nam je jedna od glavnih misijaŽ", naglašava Drašković.
Standarde u oblasti sudske statistike daje Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ). Oni su na nivou EU glavno tijelo koje određuje kriterijume i smjernice i daje preporuke u oblasti pravosudne statistike i efikasnosti pravosuđa.
"Sve zemlje imaju svoju nacionalnu metodologiju koju prilagođavaju standardima CEPEJ-a, a kada mi uspostavimo novi sistem bićemo među prvim zemljama u Evropi koja će imati sistem u cjelosti uspostavljen po standardima ove organizacije", ponosan je Drašković.
On i njegov tim, ističe, imaju bezrezrevnu podršku nadležnih, kako u Sudskom savjetu, tako i od Vrhovnog suda i Ministarstva pravde, i uvjeren je da će povjerenje opravdati, te da neće biti nezadovoljnih kada sistem počne da funkcioniše.
"Biće na korist svima. Od građana, preko zaposlenih u sudskoj administraciji do samih sudija. Građani više neće morati za svaku sitnicu vezanu za svoj slučaj da idu u sud, a administracija i sudije imaće sve na jednom mjestu – dovoljno je da uključe računar, zadaju kriterijum i dobiće sve što traže", ističe Drašković.
Desetine, pa u nekim slučajevima i stotine kilograma teške fascikle, listanje hiljada papira da bi se došlo do nekog dokumenta, od 2020, uvjerava nas Drašković, biće prošlost u našem pravosuđu.
"I svi će trošiti manje vremena, a procedure će biti efikasnije", dodaje on.
Već sada zaposleni u sudovima osjećaju benefite uspostavljanja informacionog sistema PRIS. Drašković kaže da su on i njegov tim ponosni što su uspjeli da nadograde postojeći sistem u koji je sada generisano 1,3 miliona dokumenata putem automatskih obrazaca, a napravili su i više od 150 različitih tipova obrazaca - poziva, obavještenja, rješenja... Dostupni su na klik.
"Cilj nam je da rasteretimo ljude u sudovima, da sistem bude što pristupačniji i efikasniji, da pravosuđe bude što transparentnije i što više u službi građanina i njegovih potreba", zaključio je Drašković.
Izvor: rtcg.me
