Specijalista iz Kliničkog centra, njih 247, potpisalo je peticiju kojom se traži povlačenja Zakona iz skupštinske procedure.
Državna sekretarka u ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić kazala je da je ljekar i saglasna sa svojim kolegama, ali da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz skupštinske procedure upravo uspostavljanje koraka ka regulativnim tijelima gdje će se pronaći mehanizmi kontrole.
"Što se tiče dopunskog rada dozvoljen je u jednoj privatnoj ordinaciji u svim državnim institucijama i obrazovnim ustanovama. To je bio prvi korak da nešto promijenimo. Mi bi bili zadovoljni kada bi mogli da omogućimo svim ljekarima da se kreću slobodno na tržištu, međutim trenutna situacija nije baš takva", kazala je Ćorić.
Istakla je da kod nas ima blizu 1.000 zdravstvenih ustanova koje su otvarane na ljekare koji su iz zemalja okruženja, a kako dodaje, većinom je taj kadar pokriven iz državnih institucija.
"Biće odobren rad u jednoj privatnoj ordinaciji i u svim državnim", kazala je Ćorić.
Navela je da su nakon zajendičkog dijaloga shvatili da je to najbolje za sve da sve stane budu zadovoljene.
Član Odbora za zdravstvo Vladimir Dobričanin, kazao je da je cijela javnost bila usmjerena ka tom članu 112. Nacrta Zakona, međutim to je bio samo jedan od problema na koji su ukazivali.
"Nije problem samo da li će ljekari raditi u privatnim ordinacijama, to nam nisu mogli ukinuti. Trenutno imate 100 i kusur ljekara iz Kliničkog sentra koji rade privatno. Jedna stvar koja je još uvijek problematična to su svi ovi ostali članovi Zakona, i ovo je samo jedan od elemenata. Kad bude gotov Nacrt zakona govorićemo o tome da li imaju pravo da ograničavaju naše vrijeme nakon radnog vremena", kazao je Dobričanin.
Istakao je da niko ne može da mu odredi kako će on da provodi svoje slobodno vrijeme.
"Ja imam ugovor, ali to ne znači da ta ustanova može da mi određuje da posle radnog vremena da radim nešto što nije u mom interesu", kazao je Dobričanin.
Ćorić je istakla da je u ovom zakonu dozvoljeno i Kliničkom centru da izađe na slobodno tržište, te da to znači da oni u poslepodnevnim ambulantama mogu da organizuju privatni rad koji će naplaćivati po tržišnim cijenama.
"Mislim da je to dobar iskorak", kazala je Ćorić.
Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore kazala je da je još prije ovog Nacrta Ljekarska komora uputila ministartsvu protest upravo zbog ove zabrane.
"Prvi put sam čula sada da su zbog ove zabrane bile zbog nemogućnosti kontrole države. Da li su ljekari krivi što država ne može na adekvatan način da iskontroliše dopunski rad. Nisu. Ono što sam ja čula kao razloga zašto se ukida, to su liste čekanja",kazala je Cerović.
Ona je objasnila da liste čekanja nemaju veze sa dopunskim radom u njihovom slobodnom radnom vremenu, te da misli da su pacijenti nekorektno obaviješteni o tome.
"Što se tiče same zabrane, mi smo vodili pregovore, ali to nije usvojeno od Ministarstva zdravlja", navela je Cerović.
Istakla je da oni ne rade u KCCG samo radno vrijeme, već svi rade prekovremeno i dopunski, da bi se smanjile liste čekanja.
"U Centru za radiološku dijagnostiku gdje ja radim, smo iskoristili sve načine da se smanje liste čekanja na taj način što su svi aparati u funkciji od 7 do 21 čas, a skeneri rade čitavu noć zbog urgentnih pacijenata", istakla je Cerović.
Navela je da nijedan ljekar KCCG nije rekao da će da radi prekovremeno i dopunski, ali da hoće da imaju i svoju slobodu.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić, kazao je da on kao ljekar podržava svoje kolege da u svoje slobodno vrijeme rade šta oni žele.
"Ali isto tako mislim da možda čak ovo nije trebalo definisati zakonom nego na nivou menadžmenta. Konkretno što se tiče pozicije direktora Fonda vidim opravdanje za definisanje ovog člana. Sada smo prvi put, medicinski kadar, dobili šta zaslužujemo, sa povećanjem plata", istakao je Kadić.
Kazao je da je država je uradila ono što je do prije godinu dana bilo nezamislivo.
"Podigli smo plate ljekara, a još uvijek nismo dobili pravi odgovor građana, jer oni i dalje nemaju taj pozitivan stav ka zdravstenom sistemu, ne primjećuju da se nešto promijenilo. Da li je to neki subjektivan osjećaj ili ne, ali sigurno ima objektivnih razloga zašto je tako", kazao je Kadić.
Naveo je da je poenta priče da se jasno mora definisati šta je ono što se odnosi na privatni sektor a šta se odnosi na javni sektor.
"Postoje kolege koje rade samo u privatnom sektoru, pa su na neki način i deskriminisani", kazao je Kadić.
