Zaposleni koji su spriječeni da obavljaju radne zadatke jer je kod njih potvrđen pozitivan nalaz na novi koronavirus, za vrijeme bolovanja imaju pravo na isplatu cijele zarade, dok će oni koji su sa posla izostali jer su stavljeni pod nadzor ili su u karantinu, dobiti 70 odsto zarade. V. d. pomoćnica direktora Sektora za zdravstveno osiguranje Vukosava Pejović podsjetila je da su ta prava propisana Zakonom o obaveznom osiguranju, a da su među razlozima za bolovanje za koje se ima pravo na nadoknadu - stavljanje pod zdravstveni nadzor, karantin, ako su izolovani kao kliconoše, kao i pojava zaraze u domaćinstvu.
Pejovićeva je objasnila i da do 60 dana bolovanja naknadu zarade obračunava i isplaćuje poslodavac, dok naknadu poslije isteka 60 dana, poslodavac obračunava i isplaćuje, a Fond refundira isplaćena sredstva.
“Naknada zarade određuje se najmanje u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, dok poslodavac može kolektivnim ugovorom utvrditi veći iznos od 70 odsto”, kazala je ona, dodajući da 100 odsto naknada zaposlenom i osiguraniku pripada ako je potvrđena bolest ili stanje koji su obuhvaćeni propisima, što karantinske bolesti poput kovida-19 jesu.
“Lica koja su pozitivna na koronavirus (kovid-19) i imaju medicinski izvještaj o liječenju, imaju pravo na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad u visini od 100 odsto od osnova za naknadu, s obzirom na to da je... virus prepoznat kao karantinska bolest. Lica koja su stavljena pod zdravstveni nadzor ili se nad njima sprovodi karatin, imaju pravo na privremenu spriječenost za rad po ovom uzroku, a pripada im naknada zarade u visini od 70 odsto. Izabrani doktor može da im utvrdi privremenu spriječenost za rad na osnovu rješenja o stavljanju lica u samoizolaciju ili u karantin, ili ukoliko se radi o samoizolaciji lica koja su bila u kontaktu ili se sumnja da su bila u kontaktu sa licima oboljelim od novog koronavirusa”, kazala je “Vijestima” Pejovićeva.
FZO je od 15. marta zbog različitih razloga koji su u vezi sa epidemijom novog koronavirusa, za 229 osiguranika odobrio ukupno 3.944 dana bolovanja. “Nemamo podatke o trajanju pojedinačnih broja po slučaju. Prosječan broj dana po osiguraniku je 17,22 dana”, kazali su “Vijestima” iz Fonda.
Virus kod djece nekad utvrde slučajno
Direktor Instituta za bolesti djece Saša Radović kazao je da je u junu kod 95 djece potvrđena infekcija koronavirusom, da je skoro polovina među njima uzrasta 11 do 15 godina, što je vjerovatno posljedica socijalnih kontakata koju ta djeca imaju.
Radović je rekao i da među djecom nema pacijenata sa teškom kliničkom slikom.
Kazao je i da prisustvo novog koronavirusa među djecom nekad utvrde nakon što dijete u zdravstvenu ustanovu dođe zbog drugih problema.
Sugerisao je i nesmetano odvijanje redovne vakcinacije i kazao da bez toga i bez mjera, početkom jeseni može da dođe do mnogih preklapanja “kada će borba sa koronavirusom biti još teža”.
Direktor je kazao juče da je od ukupnog broja pozitivnih slučajeva, 47 među zdravstvenim radnicima. Od toga, 12 su doktori, 31 su tehničari i sestre. U sistemu zdravstva, pozitivna su i četiri nemedicinska radnika. U samoizolaciji je njih 136.
Odgovarajući na pitanje šta su razlozi za takvu statistiku, Radović je rekao da je u pitanju više faktora, da je jedan od razloga što u “drugom talasu” poliklinički pregledi nisu odloženi.
“Niko ne dođe sa namjerom da donese virus u bolnicu, ali u cijelom sistemu, uz sve mjere zaštite, mogućnost prenošenja virusa postoji... mi smo mali zdravstveni sistem i moramo čuvati svakog zdravstvenog radnika i voditi računa da nenamjerno prenošenje infekcije bude svedeno na najmanju moguću mjeru”, poručio je Radović.
Na sjeveru traže preispitivanje mjera
Oko pedeset vlasnika ugostiteljski objekata u Beranama obratilo se otvorenim pismom Nacionalnom korodinacionom tijelu za zarazne bolesti (NKT) i tražilo da preispitaju mjeru o zabrani rada ugostiteljskih objekata u tom gradu. U Beranama je, prema statistici od juče, 81 osoba pozitivna na novi koronavirus. Ugostitelji su kazali da podržavaju mjere u cilju suzbijanja širenja kovida-19, ali smatraju da se one primjenjuju selektivno.
“Ova selektivna mjera nas ne stavlja u isti rang sa kolegama u Podgorici i na primorju, a u isto vrijeme, s obzirom na to da se nalazimo na siromašnom sjeveru dodatno ugrožava našu egzistenciju i egezistenciju naših radnika”, navode u pismu.
Rad ugostiteljskih objekata privremeno je zabranjen i u Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Petnjici, Andrijevici, Plavu, te Rožajama i Gusinju. Mjera se, zasada, primjenjuje do 22. jula. Preispitivanje mjera ranije su tražili i iz Plava, Gusinja i Rožaja.
“Prema nekim pokazateljima, dolazi polako do usporavanja situacije u pojedinim opštinama, u nekima je već poprilično dobro, ali ćemo vidjeti kako će se nastaviti dalje... moramo insistirati na poštovanju mjera, ako mislimo da dođe do otvaranja i da popuštamo mjere”, kazao je juče Boban Mugoša.
Izvor: Vijesti
