Đukanović je govorio na svečanosti povodom početka radova na putu Cetinje - Čevo – Nikšić, podsjetivši na značaj ovog kraja za crnogorsku istoriju,
“Izgradnja puta od Cetinja do Nikšića nametnula se kao neophodnost poslije Berlinskog kongresa, radi povezivanja dva dijela Crne Gore. To je bio preduslov za integraciju državnog prostora i važan koridor tadašnjeg ekonomskog razvoja. Nikšić i nikšićki kraj sa svojim ekonomskim potencijalima, razvijenom trgovinom i zanatstvom i velikim kompleksom plodnog zemljišta, značio je mnogo za postberlinsku Crnu Goru. On je bio ekonomsko i administratovno središte za zapadne i sjeverozapadne oblasti crnogorske države, od Grahova do Pive, Drobnjaka i Šaranaca, tako da je saobraćajna veza Nikšića sa Cetinjem bila od izuzetne važnosti. Tim putem spajala se „stara“ i „nova“ Crna Gora”, podsjetio je Đukanović.
Prema tadašnjim planovima trasa je, kako je dodao, išla pravcem Cetinje-Čekanje-Čevo-Danilovgrad-Nikšić.
“Na toj relaciji do tada je postojala samo konjska staza. Crnogorska Vlada je 1886. započela izgradnju prve dionice kolskog puta dužine 32 km, od Danilovgrada do Nikšića, koja je završena 1892. Nastavljeno je sa izgradnjom dionice od Čekanja do Danilovgrada, u dužini od 42 km, koja je završena 1900. Tako je Nikšić povezan sa Cetinjem 22 godine nakon što je vraćen u sastav Crne Gore. Država je bila siromašna, ali je uz najveće napore gradila puteve i 30-tak godina nakon Berlinskog kongresa imala ih je nešto duže od 500 km”, istakao je on.
Današnji put koji vodi od Cetinja preko Čeva do Nikšića izgrađen je 1968. Za nepun vijek i po od Berlinskog kongresa, naša zemlja se, kako je naveo Đukanović, može pohvaliti sa 7000 km modernih puteva.
“Ohrabruje podatak da će prva dionica puta od 23 km biti završena najkasnije za 3 godine, kao i da će projekat za nastavak saobraćajnice od Čeva do Nikšića, odnosno do tačke spajanja sa magistralnim putem Danilovgrad – Nikšić biti spreman već na jesen ove godine. Pored ekonomskih benefita za Cetinje i Nikšić, za Čevo i cijeli ovaj kraj, a time i za Crnu Goru, ovaj put će biti i važna fizička spona između dva značajna centra crnogorske državnosti i istorije”, smatra on.
Ovaj poduhvat dobija na vrijednosti i time što ga organizuju, kako je kazao, u vremenu kada je naša zemlja, kao i cijeli svijet, suočena sa pandemijom COVID-19, jednim od najtežih izazova savremene civilizacije.
“Možemo biti ponosni na to kako se naš zdravstveni sistem i sve državne institucije bore sa tim nevidljivim neprijateljem. U prvom špicu pandemije ostvarili smo rezultate za respekt. Moramo biti maksimalno fokusirani na zaštitu i očuvanje zdravlja ljudi, i svi pojedinačno dati doprinos tome i u ovom drugom, još jačem naletu. Koristim priliku da pozovem sve na dosljedno poštovanje mjera nadležnih državnih organa. To je preduslov da se maksimalno posvetimo saniranju ekonomsko-socijalnih posljedica, svjesni da je pred nama veoma izazovan zadatak vraćanja u funkciju pandemijom paralisane ekonomije. Infrastrukturni projekti, poput puta čiju gradnju danas promovišemo, krijepe optimizam i potvrđuju vitalnost Crne Gore i naših građana da uvijek budemo najbolji kada je najteže”, kazao je Đukanović.
Osvvrnuo se i na predstojeće parlamentarne izbore.
"Čekaju nas i redovni parlamentarni izbori za koje se nadamo da će biti održani u planiranom terminu 30. avgusta. Uvjereni smo da će građani i ovoga puta znati da izaberu najbolju ponudu; da će Crna Gora koja je nakon sticanja nezavisnosti zabilježila vidan ekonomski i demokratski uzlet, postala članica najmoćnije političko-bezbjednosne alijanse u istoriji čovječanstva, uspješno nastaviti put reformi i evropskih integracija, u cilju dostizanja evropskog kvaliteta života za naše građane", naglasio je predsjednik.
Za kraj je građanima čestitao i Dan državnosti Crne Gore.
“Želim vam srećan početak radova, uvjeren da je i ovaj projekat još jedan doprinos ostvarenju ovog cilja. Takođe, koristim priliku da vama ovdje prisutnim, kao i svim građanima Crne Gore, poželim srećan Trinaesti jul – Dan crnogorske državnosti”, poručio je Đukanović.
