Otvarajući eminentni skup, predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović, rekao je da im je želja da Simpozijum bude „kamenčić u mozaiku ideja u novoj energetskoj tranziciji“.
„Nije slučajno moto našeg simpozijuma „Novim energetskim trendovima brišemo granice“. Vaše prisustvo ovdje govori da smo u oblasti energetike izbrisali granice. Sa ponosom govorimo da ovdje danas imamo predstavnike od Beča do Skoplja. Najuglednija imena energetike u oblasti finansija. Potrudili smo se da na ovom skupu organizujemo četiri panela i dvije prezentacije“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, na ovim skupovima od neprocijenjivog je značaja međusobno druženje na marginama, ocjenjujući da će ti razgovori doprinijeti da se učesnici bolje povežu, razumiju i na kraju ostvare bolje rezultate.
„Ovo je vrijeme informatike, tehnologija, svijet je danas postao nikad bliži, lako se komunicira sa bilo kojom tačkom zemaljske kugle. Ali, bez žive komunikacije, nijedan posao ne može biti završen“, rekao je Đukanović.
Predsjednik Saveza energetičara, prof. dr Nikola Rajaković, kazao je da je energetika bila dugo godina najvažnija, ali da mu se sad čini da je „ubjedljivo najvažnija“.
„Rješenja koja se moraju tražiti zahtijevaju veliku stručnost, znanje i sposobnost i predviđanja. U energetskoj tranziciji nema gotovih odgovora. Moramo da se snalazimo na najbolji mogući način, da se prilagoiđavamo oklonostima i da nalazimo rješenja“, naveo je Rajaković.
Tehnološka znanja, kako je kazao, rastu iz dana u dan.
„Tehnološka znanja omogućavaju, ali su nedovoljna da se procesi koji su pred nama brzo i kvalitetno realizuju. Koliko god učimo, još više moramo da učimo“, istakao je Rajaković.
Izvršni direktor EPCG, Nikola Rovčanin, rekao je da je iza te kompanije teška, ali veoma uspješna poslovna godina „kad smo ostvarili najbolji poslovni rezultat u istoriji kompanije i pokrenuli rekordan investicioni ciklus“.
„Ispred nas su brojni izazovi sa kojima ćemo se suočiti prije svega ozbiljnom Strategijom, brzim investiranjem u potencijale obnovljivih izvora energije, ali i modernizacijom postojećih kapaciteta i prilagođavanjem standardima Evropske unije (EU)“, rekao je Rovčanin.
Istakao je da su pred EPCG tri osnovna zadatka – obezbjeđivanje stabilnosti enetgetskog sektora u vremenu globalne energetske krize, povećanje udjela obnovljivih izbora energije u ukupnoj proizvodnji, obezbjeđivanje stabilnosti cijena električne energije prema građanima i privredi uz kontinuirane i stabilne isporuke električne energije.
„Uvjeren sam da ćemo na kraju ovog simpozijuma biti bogatiji za brojna stručna mišljenja i zaključke u kom pravcu treba da razvijamo naše poslovne strategije. Siguran sam da će ovaj Simpozijum postati tradicija i da ćemo naredne godine opet se okupiti sa nekim novim temema i zadacima koji stoje pred svima nama“, rekao je Rovčanin.
Potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, rekao je da obezbijeđivanje dovoljnih količina električne energije na ekonomski, energetski i ekološki prihvatljiv način, odnosno postizanje kompromisa između ekonomije i ekologije postao cilj svake države, kao i globani cilj na svjetskom nivou.
„Neophodno je definisati savremene puteve održivog razvoja koji će voditi ka budućnosti u kojoj će stanovništvo naše planete imati bolji životni standard, uz očuvanje eko sistema i prirodnih resursa. To znači da vlade svih država treba da definišu i implementiraju nove i održive politike, strategije i planove koji se odnose na proizvodnju, prenos, distribuciju i korišćenje električne energije, a koji će biti usklađeni sa planovima zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promjena“, rekao je Ibrahimović.
Istakao je da je Crna Gora, svoje opredjeljenje za zajedničku borbu protiv klimatskih promjena, iskazala potpisivanjem Pariskog sporazuma u aprilu 2016. godine, kao i njegovom ratifikacijom 2017. godine.
„Na taj način smo se obavezali da doprinosimo smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte na globalnom nivou. Prema revidiranom nacionalnom utvrđenom doprinosu Crne Gore, koji je određen u skladu sa Pariskim sporazumom, cilj je da se emisija gasova sa efektom staklene bašte u Crnoj Gori smanji 35 odsto do 2030. godine“, naveo je Ibrahimović.
Ocijenio je da su unapređenje regionalne saradnje i članstvo u EU od ključnog značaja za jačanje političke stabilnosti i energetske bezbjednosti i ekonomskog prosperiteta našeg regiona.
Potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem Vladimir Joković rekao je da pitanje sve snažnijeg usmjerenja Crne Gore ka korišćenju svih obnovljivih izvora energije interes države.
„U Crnoj Gori imamo najavu da se kreće sa projektom SOLARI 300+ i 500+. To je veliki, inovativni projekat u Crnoj Gori. Njime se usmjeravamo ka proizvodnji zelene energije i u isto vrijeme stvaramo priliku da zapošljavamo veći broj ljudi, pa tako utičemo i na povećanje stope nezaposlenosti“, kazao je Joković.
U osnovi su, kako je dodao, četiri prioriteta.
„Proizvodnja energije, da štitimo životnu sredinu, zapošljavamo ljude i razvijamo ekonomiju. Bez pouzdanog pristupa energiji teško da država može imati trajan održivi ekonomski razvoj koji nastojimo da ostvarimo“, poručio je Joković.
