To znači da dvije trećine penzionera prima penziju do 400 eura.
Penziju od 400 do 500 eura prima 13.701 penzioner, od 500 do 1.000 eura 18.244 penzionera, od 1.000 do 2.000 eura 1.089 penzionera, a isplaćuju i četiri penzije veće od 2.000 eura.
Zakon
Objasnili su da je najveći iznos penzije, shodno Zakonu o PIO, definisan limitiranom vrijednosti ličnog koeficijenta osiguranika, koji ne može biti veći od četiri.
“Ovo znači da bi, na primjer, osiguranik koji ima limitiran koeficijent četiri i 40 godina penzijskog staža, primao 1237,20 eura. Zakonom nije ograničena dužina penzijskog staža, pa se prilikom obračuna uzima i duži od 40 godina”, objašnjavaju iz Fonda PIO.
Vanrednim povećanjem minimalnih penzija od 36 odsto od septembra unaprijedio se status onih najugroženijih, što je bilo neophodno, smatraju sagovornici Pobjede. Međutim, upozoravaju iz Saveza udruženja penzionera, potrebno je dodatno uskladiti i penzije koje su ranije bile blizu 250 eura, a primaju ih korisnici sa 40 godina staža.
Sličnog mišljenja je i ekonomski analitičar Mirza Mulešković, koji je kazao Pobjedi da je trebalo da se uradi i vanredno usklađivanje penzija većih od minimalne, da bi i one bile obuhvaćene povećanjem mimo redovnog usklađivanja.
“Iako je to dodatan teret za budžet države, to je moralo da se uradi i ovo je posljedica onoga što se uradilo sa finansijama i zaradama od januara ove godine. Drastično povećanje minimalne zarade početkom godine uticalo je na inflaciju, koju je dodatno pospiješio rat u Ukrajini, pa je bilo neophodno zaštititi najugroženije kategorije, u koje spadaju i penzioneri”, kazao je Mulešković nedavno Pobjedi.
Pozdravljaju odluku
Čelnik Saveza udruženja penzionera, koji broji blizu 100.000 penzionera, Branko Vešović pozdravlja odluku povećanja minimalnih penzija, ali ukazuje da su sada male razlike u penzijama onih koji imaju 15 i 40 godina staža i ističe da to treba ispraviti, jer je Fond PIO uspostavljen na principima cjeloživotne štednje.
Iz Fonda PIO su kazali da je za sve penzionere izvršeno redovno usklađivanje od 4,35 odsto 1. septembra ove godine, a da su najniže vanredno povećane za 36 odsto od 1. januara i deset odsto od 1. septembra, tako da najniža penzija sada iznosi 253,61 euro. Zbog toga je broj korisnika minimalne penzije porastao sa 16,6 na 40 hiljada ljudi. Podsjećaju i da će biti naredno redovno usklađivanje penzija 1. januara 2023. godine.
Predsjednik Pokreta penzionera Svetozar Čabarkapa, koji zastupa uglavnom penzionere sa sjevera, kaže da su tamo najniže penzije i sa 40 godina radnog staža.
“Tražićemo da se penzije limitiraju na najviše hiljadu eura, a da najmanja bude 700”, poručio je Čabarkapa.
Skupština je krajem prošle godine, na prijedlog Demokrata, usvojila izmjenu zakona kojim se minimalne penzije, koje su tada iznosile 147 eura, od 1. septembra povećavaju za 36 odsto retroaktivno od 1. januara. U maju su sve penzije povećane 8,15 odsto, a u septembru 4,3 odsto. Sa trećim povećanjem od deset odsto minimalna penzija će biti povećana sa 147 na 277,9 eura.
