On je kazao da odluka Vlade Crne Gore o usvajanju Predloga područja ekološke mreže Natura 2000 predstavlja jedan od najvažnijih državnih koraka u oblasti zaštite prirode u posljednjim decenijama.
Time se, kako kaže, nakon više od tri decenije od proglašenja Crne Gore za ekološku državu, otvara prostor da ta ideja dobije konkretniji evropski, institucionalni i razvojni okvir. Crna Gora je 20. septembra 1991. godine, usvajanjem Deklaracije na Žabljaku, postala prva ekološka država na svijetu.
Kako je kazao, ta vizija je bila ispred svog vremena, ali je decenijama ostajala više simbol i opredjeljenje nego zaokružen sistem upravljanja prostorom, prirodom i razvojem.
„Kada je ta vizija postavljena, ja još nijesam bio ni rođen, rođen sam 1995. godine. Ipak, generacije koje su odrastale poslije toga učile su u školi da je Crna Gora ekološka država. Za mnoge od nas to nije bila samo rečenica iz udžbenika, već ideja koja je usmjerila i trasirala profesionalni put biologa, ekologa, stručnjaka za zaštitu prirode, aktivista i ekoloških politikologa. Danas, kroz Natura 2000, ta ideja konačno dobija okvir u kojem može postati praksa“, naveo je Džiknić.
Dodaje da posebnu vrijednost ovom procesu daje činjenica da je zasnovan na naučnom i stručnom radu. Natura 2000 nije samo administrativna obaveza na evropskom putu Crne Gore, već rezultat višegodišnjih istraživanja, terenskog rada, mapiranja staništa i vrsta i posvećenosti ljudi koji poznaju prirodu Crne Gore.
„Čestitke zaslužuju svi naučnici, biolozi, ekolozi, istraživači, institucije, organizacije i pojedinci koji su dali doprinos ovom procesu. Ovo je jedan od onih trenutaka kada se mora javno i jasno reći da su nauka i stručni rad dobili mjesto koje im pripada. Priroda i prostor moraju se štititi na osnovu znanja, podataka i terenskog rada, a ne na osnovu improvizacije i kratkoročnih interesa“, poručio je.
Pojašnjava da Natura 2000 zato treba da bude prekretnica u odnosu Crne Gore prema prostoru i prirodnim resursima.
“Crna Gora je imala jednu od najsnažnijih ekoloških ideja u svijetu, ali je u praksi često izostajala njena dosljedna primjena. Priroda se prečesto posmatrala kao prostor koji treba zauzeti, prodati, izgraditi ili kratkoročno valorizovati, dok su neplanskom gradnjom, devastacijom staništa, nelegalnom sječom, zagađenjem voda, vazduha i zemljišta, lošim upravljanjem otpadom i pritiscima na rijeke, šume, obalu, planine i jezera pravljene greške koje se više ne smiju ponavljati”, kazao je Džiknić.
Zbog toga, kako ocjenjuje, Natura 2000 ne smije biti predstavljena građanima kao mreža zabrana, već kao evropski okvir odgovornog razvoja. Razvoj je, ističe, moguć, ali ne po cijenu uništavanja najvrednijih staništa i vrsta. Ističe da su investicije potrebne, ali ne svaka investicija, ne po svaku cijenu i ne na svakom prostoru.
“Ako se proces sprovede ozbiljno, Natura 2000 može postati osnova nove razvojne politike Crne Gore. Njeni benefiti mogu biti višestruki: bolja zaštita prirode, jača kontrola prostora, pristup evropskim fondovima, održivi turizam, podrška ruralnim područjima, promocija domaće hrane i tradicionalnih proizvoda, jačanje nauke, obrazovanja i veće uključivanje lokalnih zajednica. Posebno važan dio tog procesa mora biti lokalno stanovništvo. Ljudi koji žive u blizini zaštićenih područja ne smiju biti tretirani kao problem, niti kao prepreka zaštiti prirode. Oni treba da budu partneri, čuvari prostora i korisnici novih razvojnih mogućnosti. Bez lokalnih zajednica Natura 2000 neće biti živa mreža, nego samo karta na papiru”, kazao je on.
Džiknić napominje da usvajanje predloga nije kraj procesa, već početak mnogo zahtjevnije faze u kojoj će se vidjeti da li Crna Gora zaista može da pretvori ekološku viziju u funkcionalan sistem.
Dodaje da jedan od najvažnijih zadataka u toj fazi biće komunikacija sa javnošću, jer se važne ekološke politike ne smiju donositi i sprovoditi bez jasnog objašnjenja građanima šta one znače u praksi.
„Ako građanima na vrijeme, jasno i u kontinuitetu ne objasnimo šta Natura 2000 znači, dobićemo strah, otpor i pogrešna tumačenja. Ako ih uključimo i pravilno informišemo, dobićemo podršku. Zato je potrebna široka javna kampanja, od škola i lokalnih zajednica do poljoprivrednika, turističkih radnika, ljudi iz sektora šumarstva i ribarstva, planinara, privrednika i opština“, naveo je Džiknić, dodajući da je Natura 2000 istorijska prilika da Crna Gora vrati stvarni smisao pojmu ekološka država.
Deklaracija iz 1991. godine bila je vizija ispred svog vremena, a danas ta vizija dobija evropski, institucionalni i praktični okvir.
„Ako ovaj proces sprovedemo ozbiljno, Crna Gora neće biti ekološka država samo po Ustavu i sjećanju, već po načinu na koji planira prostor, čuva prirodu, razvija turizam, koristi resurse i obrazuje nove generacije. To je ekološki brend i razvojna šansa koju ne smijemo propustiti“, zaključio je Miloš Džiknić, master politikolog za oblast ekoloških politika.
