Kako navode u Elektroprivredi, izgradnja HE Komarnica predviđena je na profilu Lonci na istoimenoj rijeci, sa lučno-betonskom branom visine 171 metar i kotom normalnog uspora 811 metara nadmorske visine.
“HE Komarnica će imati instalisanu snagu od oko 172 MW sa očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 GWh struje”, naglasili su u EPCG.
Sekulić je rekla da je uručenje Koncesionog akta za izgradnju hidroelektrane Komarnica državnoj Elektroprivredi jako svjedočanstvo zrelosti naše ekonomije. Nije to, kako je navela, posljedica ideoloških opredjeljenja, već suštinski dokaz da je crnogorsko društvo doseglo nivo na kojem može da bira.
“Vjerujem da ni sami nijesmo dovoljno svjesni značaja ovog dostignuća. U prethodnih 110 godina snaga naših elektrana dosegla je nešto preko 1000 megavata, a samo u posljednje četiri godine, pustili smo u pogon preko 150 megavata „zelene“ energije. Drugim riječima, za ove četiri godine naša energetika rasla je četiri puta brže od svog stogodišnjeg prosjeka i još važnije u istom periodu, uključujući današnjih 172 MW, ugovorili smo izgradnju nova 552 „zelena“ megavata”, saopštila je Sekulić.
Noveljić je istakao da je nacionalna energetska kompanija spremna da uđe u investiciju izgradnje prvog velikog hidroenergetskog objekta nakon četiri decenije.
“U odnosu na postojeću HE Piva instalisane snage 342 MW za čije je potrebe izgrađena lučno betonska brana Mratinje visine 220 metara, jedna od najčuvenijih brana u Evropi i svijetu, izgradićemo HE Komarnica čeonu elektranu sa instalisanom snagom od 172 MW i jednako impozantnom branom visine od 171 metra poštujući sve smjernice zaštite životne sredine bez remećenja prirodnog režima voda u zoni grada Šavnika i bez negativnih uticaja koji bi ugrožavali korišćenje kanjona Nevidio.
HE Komarnica gradiće hiljadu radnika, na prostoru na kome nema objekata, domaćinstava niti infrastrukture, dok će se nakon njenog puštanja u rad otvoriti stotinu novih radnih mjesta. Namjera nam je da u saradnji sa lokalnim samoupravama Šavnik i Plužine tokom perioda izgradnje realizujemo program stručnog osposobljavanja kadra tako da upravo mještani tog područja u najvećem broju i budu zaposleni u hidroelektrani”, rekao je Noveljić.
Svečanosti u prostoru prve centrale na Cetinju, iz koje su potekli prvi kilovat sati električne energije 1910. godine, što je bio jedan od centralnih događaja dvorskih svečanosti povodom proglašenja Crne Gore kraljevinom, prisustvovao je i gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan.
“Ponosan sam što svjedočim da 110 godina nakon obnove kraljevine Crne Gore, mi danas na Cetinju obilježavamo taj veliki datum u slobodnoj, demoktratskoj, multietničkoj i u multikonfesionalnoj Crnoj Gori, članici NATO i zemlji kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji. Što je vizija jednog kralja – da nema napretka bez inovacija – opravdala sva očekivanja, pa je Elektroprivreda Crne Gore uspješno preduzeće, koje se razvija i pokreće nove projekte”, istakao je Kašćelan.
Uručenjem Akta o koncesiji i simboličnim pokretanjem stare mašine u prvoj centrali, obilježena je 110. godišnjica postojanja nacionalne elektroenergetske kompanije i početak modernog razvoja Crne Gore. Povodom velikog jubileja EPCG je izdala i monografiju Istorija crnogorske elektroprivrede, koju potpisuje autorski tim predvođen Živkom Andrijaševićem.
Dio mještana i NVO protestovali protiv gradnje hidroelektrane
Pozivajući se na Studiju Svjetske banke o štetnosti gradnje HE, Darko Stijepović ispred NVO Centar za razvoj Durmitora, navodi da brojne kompanije više ne finansiraju gradnju HE, jer one, kako kaže, donose više štetnosti, nego dobrobiti.
Dobrobiti, prema njegovim riječima, imaju samo investitori, koji će zaraditi ogromne svote novca na korišćenju društvenih sredstva.
„U ovom slučaju imamo i korišćenje neprocjenjive vrijednosti kanjona koju dobijaju potpuno besplatno, ne uzimajući u obzir za šta mi to možemo da iskoristimo. Kad malo to stavimo na papir možemo iskoristiti mnogo bolje i mnogo više zaraditi pogotovo narod Crne Gore, ovoga kraja, nego što će dobiti od prodaje struje. Mi nećemo dobiti džabe tu struju, ta struja se isto prodaje. Moraćemo je platiti, šta imamo mi od toga- ništa“, poručeno je tada sa skupa.
