Grijanje takođe doprinosi isušivanju kože, što dodatno pogoršava stanje.
Crvenilo i nadraženost, popraćena suvim, malim, bijelim ljuskicama, znakovi su dehidrirane kože. Suva koža može da prouzrokuje svrab ili zatezanje. Koža je gruba i puna sitnih pukotina.
Kako izbjeći perutanje kože?
Izbjegavajte tuširanje vrućom vodom i agresivnim sapunima. Kupajte se u toploj vodi, koristeći sapune za vlaženje kože i ne zadržavajte se u kadi duže od 10 minuta. Obrišite lice i tijelo tapkajući kožu peškirom.
Odmah nakon tuširanja ili kupanja nanesite hidratantnu i hranjivu kremu. Posebnu pažnju posvetite rukama, laktovima, licu, potkoljenicama i stopalima. Ako patite od izrazito nelagodnog svrabeža, pokušajte na područje namazano hidratantnom kremom, nanijeti hladne obloge koji će ublažiti. Osim hidratantnih krema, preporuka je isprobati meleme, ulja, masti ili losione za njegu suve kože.
Smanjite temperaturu grijanja u zatvorenoj prostoriji i radije obucite topliji džemper i termo čarape. Ako ste izrazito zimomori i ne pomišljate na smanjenje grijanja, nikako nemojte zaboraviti ovlaživač vazduha i povremeno provjetrite prostorije.
Izbjegavajte vunu i druge grube materijale koji mogu nadražiti kožu.
Uvijek nosite rukavice zime i često nanosite losion za ruke.
Pijte puno vode kako biste hidrirali kožu i iznutra.
Tokom hladnijih mjeseci, prije izlaska iz kuće, na lice nanesite bogatu hidratantnu kremu kako biste ju zaštitili od vjetra i hladnog vazduha.
Jednom nedjeljno napravite blagi piling lica i tijela od kafe i maslinovog ulja. Nakon toga napravite masku od oguljenog krastavca, jogurta i meda. Nanesite na lice i isperite nakon 15 minuta mlakom vodom inanesite hidratantnu kremu.
U slučaju većih kožnih oštećenja i nadraženosti, posjetite dermatologa koji će pripisati terapiju namijenjenu vašem tipu kože.
