Najnovija situaciona analiza zdravstvene zaštite za 2018. godinu pokazala je da se Crna Gora nalazi na pretposlednjem mjestu no broju medicinskih sestara i babica u Evropi, koji iznosi 5,1 na 1.000 stanovnika, a iza nas je samo Bugarska.
Zdravstveni sistem prema analizi ima ukupno 3.645 medicinskih sestara sa srednjom i višom školom.
Obezbijeđenost stanovništva doktorima medicine (sa i bez specijalizacije) na 1.000 stanovnika u 2017. godini je niža od zemalja EU i regiona. Kada su u pitanju doktori medicine-specijalisti (isključujući hirurgiju, ginekologiju i akušerstvo, pedijatriju, psihijatriju i opštu medicinu), u Crnoj Gori ovaj indikator iznosi 1,1 specijalista na 1.000 stanovnika, što je približno sa ostalim zemljama evropskog regiona.
“Potrebno je povećavati broj doktora medicine za dva-tri odsto godišnje u naredne tri godine (u skladu sa Planom ljudskih resursa). Prisutna je nejednakost po regionima i ustanovama u broju i strukturi zdravstvenih radnika, pa je neophodno unaprijediti proces planiranja zapošljavanja kadra i specijalizacija u skladu sa procjenom sadašnjih i budućih potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom. U Zdravstvenom sistemu radi 1.730 doktora medicine i 577 medicinskih radnika sa visokom stručnom spremom”, ističe se u analizi.
Iz Instituta navode da odnos broja postelja po ljekaru i medicinskoj sestri/tehničaru pokazuje neujednačenost po ustanovama i nivoima posteljnih kapaciteta.
“Bolnička zdravstvena zaštita predstavlja najskuplji segment zdravstvenog sistema na kojem se rješavaju najsloženiji zdravstveni problemi stanovništva, uz angažovanje brojnih, dijelom usko specijalizovanih kadrova i korišćenje skupe medicinske opreme. Kako je njeno funkcionisanje uslovljeno utroškom znatnih finansijskih sredstava, opravdan je svaki pokušaj da se ovi sistemi, na svim nivoima, što racionalnije koriste”, navodr u IJZ.
Analiza pokazatelja korišćenja bolničkih kapaciteta ukazuje da je njihov stepen iskorištenosti različit i po nivoima i po ustanovama.
“Sa obezbijeđenošću brojem postelja od 3,9 postelja na 1.000 stanovnika prema podacima iz 2017. godine, Crna Gora u poređenju sa zemljama regiona i zemljama EU zone još uvijek ima nešto niži broj u odnosu na njih. Takođe potrebno je napomenuti da još uvijek nije definisan posteljni fond na akutni i hronični, što će biti potrebno uraditi u procesu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite”, objašnjavaju u analizi.
Iz Instituta preporučuju planiranje povećanja posteljnog fonda prioritetno za zdravstvenu i palijativnu njegu.
Ambulantno-poliklinička (specijalistička i subspecijalistička) zdravstvena djelatnost se odvija na svim nivoima zdravstvene zaštite. U 2018. godini u ovoj djelatnosti je obavljeno 1,51 pregleda po osiguraniku (0,07 u domovima zdravlja), što je približno kao i u 2017. godini, i 1,44 u bolničkoj polikliničkoj službi, što je značajno više u odnosu na prethodne godine, što je približno vrijednosti planiranoj u Programu zdravstvene zaštite za 2018. godinu (1,48).
“Stopa hospitalizaci je u 2018. godini bila je 135,6 i veća je u odnosu na prethodnu. Sa 3,89 postelja na 1.000 stanovnika i uz korišćenje kapaciteta od 66,31 odsto (nešto niže u od nosu na 2017. god.) svakodnevno je u Crnoj Gori bilo dnevno slobodno 816 postelja od ukupno postojećih 2.421. Kontinuirani rad na unapređenju kvaliteta podataka i sistema izvještavanja u okviru integralnog zdravstvenog informacionog sistema je preduslov boljeg planiranja i programiranja zdravstvene zaštite i kreiranja zdravstvene politike zasnovane na dokazima”, kažu iz Instituta.
Nedovoljna stomatološka zaštita ranjivih
Kada je u pitanju stomatološka zdravstvena zaštita u 2018, iz Instituta navode da se iz analiziranih podataka zaključuje da je izvršenje preventivnih usluga kod vulnerabilnih, ugoženih, kategorija izuzetno nisko i potrebno je preduzeti određene institucionalne mjere zarad poboljšanja izvršenja istih (posebna stimulacija sprovođenja preventivnih usluga, donošenje preventivnih programa sa paralelnim postavljanjem indikatora i praćenjem istih).
“Broj registrovanih korisnika stomatološke zdravstvene zaštite od 61 odsto u 2018. godini je nešto veći u odnosu na 2017, ali je i dalje nizak, pa je u narednom periodu potrebno raditi na povećanju registracije. Shodno Zakonu o zbirkama podataka u oblasti zdravstva, potrebno je dalje usklađivanje metodologije vođenja zdravstveno-statističkih podataka i bližeg definisanja evidencija od interesa za praćenje zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite stanovništva, kao i kvantiteta i kvaliteta rada zdravstvenih ustanova u skladu za reformskim zahtjevima”, kažu iz Instituta.
Izvor: Dan
