Kazao je da su fotografije nastale u ateljeu u Parizu.
Ktitor spomenika, odnosno finansijer čitavog poduhvata je izrazio želju, da za sada, ostane anoniman.
"Za spomenik Čupiću, kao donaciju svom gradu, opredijelio sam se u čast 13. jula, Dana državnosti Crne Gore i stogodišnjice Berlinskog kongresa na kome je crnogorska državnost i nezavisnost potvrđena i međunarodno priznata", prenio je njegov stav Radojičić.
Spomenik je idejno zamišljen kao "Heroj na Korzu", na kome je, u Njegoševoj ulici, Čupić živio i odakle se priključio pokretu otpora protiv fašizma. Korzo ima posebnu simboliku za heroja. Tim je šetalištem, u lancima, proveden posljednji put, pred strijeljanje, i s osmijehom se oprostio sa svojim gradom.
Vajar Zlatko Glamočak se za ovaj inspirativan i veoma zahtjevan poduhvat opredijelio i iz ličnog razloga. On je u Nikšiću proveo dio svog djetinjstva.
Inače, na sjednici SO Nikšić, održanoj 20. februara, jednoglasno je odlučeno da narodni heroj Čedomir Ljubo Čupić dobije spomenik na gradskom trgu.
Zahtjev za podizanje spomenika ovom narodnom heroju podnijelo je preduzeće AD „Mehanizacija i programat“ koje je angažovano na popločavanju centralnog gradskog trga, a kako je navedeno u skupštinskom materijalu, ono će o svom trošku održavati spomenik.
Na bronzanoj ploči koja će biti postavljena ispred spomenika biće ucrtana petokraka, a ispod nje tekst: “Čedomir Ljubo Čupić (1913-1942), narodni heroj, strijeljan 9. maja 1942. godine u Nikšiću, njegov osmijeh nakon presude na smrt postao je simbol antifašizma”.
Ljubo Čupić je učestvovao u organizaciji Trinaestojulskog ustanka, nakon kojeg je bio borac i politički komesar u samostalnoj četi Nikšićkog partizanskog odreda. Četnicima je pao u ruke poslije borbe u blizini Nikšića u aprilu 1942. godine. Četnički sud ga je osudio na smrt i strijeljan je ispod Petrove glavice.
Za narodnog heroja je proglašen 10. jula 1953. godine, a ispod Trebjese nalazi se Spomenik palim borcima gdje je uklesano njegovo ime.
TVCG, onogost.me
