Direktorica Prirodnjačkog muzeja, Lidija Polović, istakla je da ono što uvijek sa ponosom ističe jeste činjenica da naša zemlja predstavlja jedno od najbogatijih područja Evrope u pogledu bio i geo-diverziteta što je posljedica njenog jedinstvenog geografskog položaja i geomorfološke strukture.
“Kao takva Crna Gora je od davnina bila u fokusu interesovanja mnogih stranih istraživača koji su bili fascinirani njenom lepotom i nerijetko su bolje spoznali bogatstvo crnogorske kulturne i prirodne baštine od nas samih. Kroz izložbu ‘Posebna je Crna Gora’ i prateća tematska predavanja nastojaćemo da u narednih mjesec dana podijelimo naša znanja o posebnosti crnogorskog bio i geodiverziteta sa svim posjetiocima, a naročito sa mlađim naraštajima,koje želimo na ovaj način edukovati i upoznati sa činjenicom u kako bogatom kutku svijeta odrastaju, te na koji način se prema istom treba i odnositi”, kazala je Polović u nadi da će ih ova izložba motivisati da sa ponosom dalje prenose stečena znanja i ujedno im približiti svijet nauke i kulture.
Da je Crna Gora posebna po mnogo čemu istakao je dekan Filozofskog fakulteta i član Savjeta muzeja Goran Barović, rekavši da karakteristike Crne Gore, odnosno njen geološki sastav, hidrološke karakteristike, biljni i životinjski svijet ,u odnosu na površinu teritorije, svrstavaju Crnu Goru na prvo mjesto u Evropi.
On je podsjetio da naša zemlja ima najdublju jamu na Balkanu, da se u njoj nalazi najduža pećina, takođe na Balkanu, ali to nije jedino po čemu je posebna.
“Kad su se ovakav geološki sastav i klima sreli prouzrokovali su da se na ovom prostoru Crne Gore formira do sada istraženih oko 3,5 hiljade biljnih vrsta.. Od tog broja 372 su endemi Balkana, a 38 je crnogorskih endema. Na ovom malom prostoru Crne Gore ima 38 vrsta koja je samo rastu i nastaju u Crnoj Gori. Kada je u pitanju životinjski svijet takođe je raznolik, nema konačne cifre u hiljadama se mjeri. Opet je Crna Gora u odnosu na površinu na prvom mjestu u Evropi i po tim karakteristikama. Kada su u pitanju biljne vrste zakonskim aktima je zaštićeno 415 jedinica, a kada su u pitanju životinjske oko 450 i naravno spisak se proširuje stalno”, naveo je Barović.
On je naglasio i da određeni broj stanovnika Crne Gore ne poznaje ovu posebnost Crne Gore.
“Nijesmo odgovorni prema prirodi Crne Gore onako kako treba, nama su naši preci ostavili čistu prirodu, ostavili su čistu sredinu gdje možemo da živimo. Moramo se i sami u bilo kojem životnom dobu sjetiti i razmišljati kako ćemo mi našoj djeci ostaviti Crnu Goru”, poslao je apel on, istakavši da bi bilo šteta da ova izložba ne doživi veliku posjećenost, jer mnogo vrijedi, nakon čega je proglasio otvorenom.
Autori izložbe su kustosi Prirodnjačkog muzeja Nada Bubanja, Natalija Čađenović, Goran Ćulafić i Lidija Polović, a postavka će moći da se pogleda do 7. maja.
Organizatori su Prirodnjački muzej Crne Gore i JU “Muzeji i galerije” Nikšić.
