To je kazao Pobjedi dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović.
Nedavno su poslanici u više navrata komentarisali da Crnoj Gori fali 500 do 600 ljekara i da je nužno poboljšati upisnu politiku, odnosno da treba više motivisati studente da ova profesija bude njihov izbor. Kritikovali su što se dešava da Klinički centar raspiše konkurs za prijem doktora na kardiologiji, ali da se niko ne prijavi. Govorili su kako se ranije dešavalo da se zainteresuje i desetak kandidata…
Upitan i kao bivši ministar zdravlja šta treba preduzeti, odnosno na koji način treba privući ljekare da rade u državnim ustanovama, a ne u privatnim, i je li novac presudan faktor, Radunović odgovara da je moguće poboljšati stanje. Ukazuje da je važna adekvatna valorizacija rada zdravstvenih radnika, rješavanje stambenih pitanja, omogućavanje sticanja novih znanja na prestižnim klinikama regiona i Evrope.
"Mladi ljudi se mogu motivisati da svoju budućnost i profesionalni prosperitet ostvare u Crnoj Gori. U odabiru specijalizacija potrebno je motivisati mlade kolege da biraju nastavak edukacije iz javnog zdravlja, sa jasnim ciljem stavljanja akcenta na preventivnim programima, afirmaciji kulture zdravlja i podizanja nivoa zdravstvene bezbjednosti", kaže dr Radunović.
Precizirao je da najveći broj studenata odmah nakon diplomiranja počinje da obavlja staž u javnim zdravstvenim ustanovama. Po završenom kliničkom stažu, kako objašnjava, najkvalitetniji bivaju primljeni kao klinički ljekari u KCCG, gdje kroz jednogodišnji boravak na klinikama trasiraju svoju specijalističku budućnost.
Ugrožavanje institucije izabranog doktora
Na pitanje za koje oblasti u medicini postoji manjak interesovanja, odnosno šta je to deficitarno, Radunović kaže da postoji veliko interesovanje mladih doktora za kliničke discipline i nastavljanjem takvog trenda mogli bi ugroziti instituciju izabranog doktora, kao i specijalnosti preventivnih grana medicine.
Do osnivanja Medicinskog fakulteta broj ljekara u Crnoj Gori je bio daleko ispod evropskog prosjeka na hiljadu stanovnika, kaže dekan. U posljednjoj dekadi ovog milenijuma porastao je broj doktora medicine na 1.000 stanovnika u Crnoj Gori. Podsjeća da je tadašnja usvojena i primijenjena Strategija razvoja ljudskih resursa u crnogorskom zdravstvu rezultirala ravnomjernom i kvalitetnijom zdravstvenom zaštitom i povećanjem broja doktora medicine u Crnoj Gori.
Imamo 2.252 ljekara
U zemljama EU je standard 3,4 doktora na hiljadu stanovnika. U Crnoj Gori iznosi 2,75/1.000 stanovnika. Radunović iznosi podatak da danas u Crnoj Gori ima 2.252 doktora, članova Ljekarske komore Crne Gore, 189 članova sa odobrenim stalnim (88) i privremenim boravkom (101) na teritoriji Crne Gore. Kaže da 81 doktor ima prebivalište van Crne Gore, a zdravstvene usluge pružaju po ugovoru sa privatnim ili javnim zdravstvenim ustanovama.
"Brojke ukazuju na ozbiljan napredak, ali da bismo dosegli evropske standarde, potrebno je povećati broj kroz upisnu politiku i nakon diplomiranja stvoriti uslove da doktori svoju ličnu i profesionalnu satisfakciju ostvare u Crnoj Gori", zaključuje Radunović.
Fali doktora medicine i sestrinskog kadra
Radunović kaže da najbolji svršeni srednjoškolci upisuju studijske programe na Medicinskom fakultetu. Planiranje ljudskih resursa u zdravstvu je suštinska potreba, jer se i tokom pandemije pokazalo da fali resursa, prije svega doktora medicine i sestrinskog kadra.
Ističe da postoji izuzetno interesovanje za studijske programe Medicine i Farmacije i primijenjenih studijskih programa Visoka medicinska škola i Primijenjena fizioterapija. Polaganje prijemnog ispita za Medicinu i Stomatologiju je obavezujuće i to iz predmeta biologija i hemija. Savjetuje zainteresovane srednjoškolce da uz kontinuirano učenje u školi, dodatno vrijeme provedu pripremajući se za prijemni ispit. Literatura je ista iz koje uče gradivo iz hemije i biologije tokom srednjoškolskog obrazovanja.
"Na zadovoljstvo i kandidata i profesora na studijskom programu Medicina, Farmacija i programima Primijenjena fizioterapija i Visoka medicinska škola upisan je predviđen broj studenata. Na studijskom programu Stomatologija ostalo je osam slobodnih mjesta za upis', rekao je on.
Pojedina dijagnostika i liječenje kao na prestižnim klinikama Evrope
Upitan kako gleda na to što građani nemaju dovoljno povjerenja u medicinski kadar i što bi trebalo preduzeti da se to stanje promijeni, Radunović kaže da se ne bi saglasio sa time da građani nemaju dovoljno povjerenja u medicinski kadar.
"Pojedinačne negativne konotacije ishoda liječenja ne smiju zamagliti visok kvalitet zdravstvenih usluga koje pružaju zaposleni u zdravstvenom sistemu. Sa zadovoljstvom mogu reći da pojedini segmenti dijagnostike i liječenja su adekvatni tretmanu na prestižnim klinikama regiona i Evrope. Uvedene su nove dijagnostičke i terapeutske procedure, mlade kolege i doktori srednje životne dobi su nosioci progresa u pružanju zdravstvene zaštite na svim nivoima", rekao je on.
Korona pokazala krhkost sistema
Upitan da prokomentariše na koji način nadležni upravljaju epidemijom korona virusa, Radunović navodi da je korona pokazala „krhkost“ zdravstvenih sistema mnogo jačih i bogatijih nego što je naš.
"Kreatori zdravstvenih politika i donosioci odluka treba da preduprijede mogući talas odlazaka mladih kolega. Prije svega, kvalitetnijom valorizacijom rada, a u najavi je i povećanje zarada zaposlenih, ali i poboljšanjem uslova rada i uvođenjem savremenih tehnologija, inovacija i novih znanja u cilju boljeg radnog miljea i podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite na viši nivo", rekao je on.
Neobjašnjivo dugo trajanje pandemije sa sinusoidnom krivom i velikim brojem mutacija virusa SARS CoV2 nam je ukazalo da se ograničenim resursima teško izboriti u punom kapacitetu, dodaje Radunović.
"Bez obzira na visoku smrtnost i broj oboljelih od virusa SARS CoV2, na šta su uticali brojni faktori, zdravstveni sistem je kao i više puta do sada odgovorio na adekvatan način uz nemjerljivo požrtvovanje i odricanje zdravstvenih radnika", kaže on.
Raduje ga da masovna vakcinacija u zamahu sa dodatnom buster dozom daje šansu, navodi Radunović za Pobjedu, da sačuvamo zdravlje društvene zajednice i vratimo se normalnom životu.
