To je pokazalo istraživanje „Odgovor na krizu COVID-19: Izazovi, potrebe i očekivanja crnogorskih preduzeća“, koje je sprovela Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO).
Istraživanje je sprovedeno u oktobru i novembru prošle godine putem online ankete na uzorku od 312 privrednih subjekata (mikro, malih i srednjih preduzeća i velikih preduzeća u Crnoj Gori), kao i kroz dubinske intervjue realizovane u toku decembra 2020. godine.
Predsjednik UPCG, Predrag Mitrović, kazao je danas, na pres konferenciji, da je istraživanje pokazalo ranjivost crnogorske privrede, kao i da privreda ne bi mogla da izdrži novi lockdown.
„Istraživanje je pokazalo da oko 95 odsto preduzeća ne bi moglo da izdrži lockdown, a čak 90 odsto preduzeća, u 3. i 4. kvartalu 2020. godine, je zabilježilo pad prihoda u odnosu na isti period 2019. U prosjeku, pad prihoda za sva anketirana preduzeća iznosi 47 odsto. Pritom, mala preduzeća su prijavila najveći pad prihoda i to od skoro 51 odsto“, naveo je Mitrović.
Prema njegovim riječima, ukoliko turistička sezona ne bude najmanje 70 odsto u porastu, to će dovesti do zabrinjavajuće situacije „i može se očekivati veći broj otkaza zaposlenih“.
„Preduzeća su u ovom trenutku opstala i to može još par mjeseci da se održi. U kasnijoj fazi zasigurno preduzeća neće uspjeti da zadrže zaposlene. Ukoliko država ne uspije da sa većim intenzitetom pomogne preduzeća, preduzeća će biti prinuđena ili da se zatvaraju ili da se radna mjesta iz nužde zatvaraju“, upozorio je Mitrović.
Ukazao je i da za privrednike postoji niz biznis barijera, među kojima je otežan pristup kreditnim sredstvima, koji je neophodan radi održanja likvidnosti kompanija.
„Pomoć koju očekujemo počiva na činjenici da strukturu naše privrede čini čak 99,6 odsto preduzetnika, mikro i malih preduzeća koja zapošljavaju skoro 60 odsto radnika u privredi. Održivost i očuvanje upravo tih preduzeća i njihovih zaposlenih danas je ozbiljno poljuljana“, rekao je Mitrović.
Smatra da je za rješavanje krize važan socijalni dijalog između Vlade, poslodavaca i sindikata.
Nacionalna koordinatorka ILO u Crnoj Gori, Nina Krgović, istakla je da je UPCG pouzdani partner te organizacije, podsjećajući da je u drugom kvartalu prošle godine, UPCG uz podršku ILO-a, sprovela prvo istraživanje koje je u tom trenutku pružilo prve konkretne kvalitativne podatke o uticaju pandemije.
„To nam je omogućilo da izradimo brzu procjenu uticaja pandemije na svijet rada i na zapošljavanje. Rezultati do kojih smo tada zajednički došli pokazali su se tačnim. Drugo istraživanje pruža nam dodatne uvide u krizu i nadamo da se da ćemo zajednički doći do nekih preporuka kako da ublažimo efekte uticaja krize i omogućimo privredi da profunkcioniše u cilju očuvanja i ostvarivanja mogućnosti za dostojanstven rad“, rekla je Krgović.
Ekspert na projektu UPCG i ILO, Radivoje Drobnjak, kazao je da je COVID 19 u Crnoj Gori izazvao veliki šok, kako ekonomski, tako i društveni.
„To se najbolje ogleda u podatku koji govori da za vrijeme lockdown-a u martu i aprilu zabilježen pad poslovanja kompanija. Tako smo imali mali broj kompanija koje su bile u punom kapacitetu rada, svega 10 odsto. U drugom periodu u vrijeme sprovođenja ove ankete u oktobru i novembru, taj broj je porastao na 30 odsto“, naveo je Drobnjak.
Govoreći o uvođenju rada na daljinu, Drobnjak je pojasnio da udio preduzeća koja koriste taj način poslovanja se povećava sa veličinom preduzeća.
„To govori da veličina preduzeća implicira sposobnost kompanije da se prilagodi novim uslovima rada, kako u tehničkom, tako i u organizacionom smislu. Sa druge strane, polovina preduzeća koja su koristila rad na daljinu su doživjela pad produktivnosti“, rekao je Drobnjak.
Istakao je da rad na daljinu nije adekvatno prepoznat i nije precizno definisan nijednim zakonskim rješenjem, navodeći da je u skorijoj budućnosti neophodno poraditi na Zakonu o radu, njegovim izmjenama ili dopunama, ili donošenjem posebnog (lex specialis) zakona koji bi definisao radno-pravni okvir u ovakvim, vanrednim okolnostima.
Drobnjak je rekao da je istraživanje pokazalo da blizu 80 odsto kompanija ima potrebu za dodatnim mjerama.
„U vremenu kad kad smo sprovodili istraživanje, kompanije su iskazale interesovanje da im je pomoć neophodna. Ta pomoć je rezultat svega onoga što smo imali u prošloj godini. Moramo da reagujemo adekvatno i energičnije kako bismo se pripremili za nove izazove, zato što se situacija od vremena kad smo realizovali ovo istraživanje nije poboljšala. Sigurni smo da je sad procenat preduzeća koja zahtjevaju mjere podrške mnogo veći nego onaj koji smo dobili ovim istraživanjem“, rekao je Drobnjak.
On je kazao da oko 40 odsto preduzeća očekuje potpuni oporavak, dok 34 odsto preduzeća smatra da će se oporaviti uz adekvatnu podršku Vlade i drugih činilaca koja im je neophodna kao bi sanirali efekte koji su uzrokovani krizom.
„41 odsto preduzeća smatra da će njihov opravak trajati između šest i 12 mjeseci, dok blizu 45 odsto preduzeća smatra da im je za taj oporavak neophodno više od 12 mjeseci od trenutka završetka krize. Ovo je jedan od najboljih pokazatelja koji ide u prilog činjenici da bi nas novi lockdown veoma skupo koštao, ne samo privredu nego ukupno društvo“, naveo je Drobnjak.
Govoreći o preporukama, Drobnjak je kazao da je potrebno nastaviti sa subvencionisanjem zarada kako bi se podržala najpogođenija preduzeća da očuvaju radna mjesta svojih zaposlenih.
„Potrebno je obezbijediti dodatnu finansijsku podršku preduzećima, kako bi se djelimično nadomjestio manjak likvidnosti, nastaviti sa odlaganjem plaćanja i smanjenja poreza, kako bi se ublažili problemi likvidnosti, kao i unaprijediti radno zakonodavstvo, kako bi se osigurala djelotvorna primjena aranžmana za rad na daljinu i fleksibilnosti u upravljanju ljudskim resursima“, naveo je Drobnjak.
On je kazao da je potrebno obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu i regulatorni okvir za primjenu digitalne tehnologije, obezbjeđenje kontinuiteta poslovanja i jačanje otpornosti preduzeća.
Predstavnici UPCG su istakli da očekuju da će rezultati istraživanja UPCG biti od značaja Vladi CG prilikom planiranja daljih mjera i programa podrške oporavku crnogorske ekonomije. Takođe, najavili su da će se uticajem koronavirusa na poslovanje u Crnoj Gori baviti i u narednom periodu, a da će javnost uskoro upoznati i sa novim strateškim dokumentima i ekonomskim analizama koje su pripremili u saradnji sa ILO.
Izvor: PR centar
