To znači da će privreda lakše dolaziti do kredita od stanovništva koje će od utorka, nakon stupanja na snagu odluke CBCG, morati da ispuni zahtjevnije kriterijume posebno za gotovinske keš kredite većih iznosa i ročnosti. Podsjetimo da su na kraju novembra ukupni krediti bili 3,09 milijardi eura, od čega stanovništva 1,34 milijardi.
U kreditima je 190 hiljada građana, što znači, kako je Pobjeda ranije pisala, da svaki u prosjeku duguje 10.700 eura. Uskoro će biti saopšten podatak o ukupnim i kreditima po sektorima na kraju decembra.
CBCG je među bankama počela da sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka od aprila prošle godine. Ona je, kako navode iz CBCG, usklađena sa anketom koja se sprovodi u centralnim bankama u eurozoni i posebno je prilagođenaspecifičnostima crnogorskog tržišta.
“Rezultati posljednje ankete ukazuju da su tokom trećeg kvartala 2019, prema ocjeni banaka, kreditni standardi za privredu i stanovništvo ublaženi. U narednom kvartalu banke očekuju dalji nastavak ublažavanja kreditnih standarda za kredite privredi, dok za stanovništvo očekuju pooštravanje, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita”, navedeno je u izvještaju nakon završetka ankete.
Prema očekivanjima banaka, niži troškovi izvora sredstava trebalo bi „da djeluju u smjeru daljeg ublažavanja kreditnih standarda za privredu”.
“Na pooštravanje standarda za odobravanje kredita stanovništvu djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral. Treba imati u vidu i makroprudencione mjere za gotovinske kredite koje je donio Savjet CBCG 14. oktobra. Njima je definisano da banke od 1. januara2020. prilikom odobravanja gotovinskih kredita fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da kredit bude u potpunosti obezbijeđen kvalitetnim kolateralom”, navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.
U bankama smatraju da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo može doprinijeti pooštravanju uslova. Bankari, međutim, nijesu jednoglasni u ocjeni da bi privreda trebalo da imablaže kriterijume za odobravanje kredita u narednim periodu.
Manji dio bankarskog sektora očekuje da bi lošija ekonomska situacija mogla uticati na blago pooštravanje i kreditnih standarda prema privredi, kao i da bi mogao postojati povećani rizik zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju svih kategorija preduzeća, bez obzira na njihovu veličinu i ročnost kredita. To bi moglo uticati na pooštravanje standarda navedeno je u dokumentu CBCG. Očekuje se da nenaplativost potraživanja i spremnost ka riziku neće imati uticaja na kreditni standard.
Podaci pokazuju da privreda i stanovništvo sve više traže kredite.
Po ocjeni bankara, tokom trećegkvartala tekuće godine tražnja za kreditima privrede i stanovništva je porasla. Tražnja privrede je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukuriranjem dugova. Kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje su potreba za refinansiranjem dugova i kupovina nepokretnosti i trajnih potrošnih dobara automobila, namještaja… U bankama očekuju da će se rast tražnje za kreditima nastaviti navodi se u rezultatima ankete.
Kada je privreda u pitanju, bankari očekuju da tri vrste preduzećamikro, mala i srednja značajnije povećaju tražnju.
Kada je stanovništvo u pitanju bankarri smatraju daje rast tražnje u tekućoj godini više uslovljen finansijskim potrebama stanovništva, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji.
U narednom periodu, kako smatraju bankari, pojačanu tražnju moguće je očekivati zbog rasta zarada i zaposlenosti, ali i bolje situacije na tržištu nekretnina.
Izvor: Pobjeda
