Ova konstatacija rezultat je posljednjeg istraživanja koje je Ipsos u januaru sproveo u Crnoj Gori, na nacionalno reprezentativnom uzorku, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a.
Slična je situacija i u drugim zemljama svijeta.
"Globalno istraživanje Ipsosa pokazuje da se u svijetu, kao i u Crnoj Gori, svakog dana povećava povjerenje u vakcine, kao i broj ljudi koji žele da se vakcinišu, ali i da oklijevanje nije toliko izazvano vjerom u mnogobrojne teorije zavjere, koliko preispitivanjima ljudi koji zbog nedostatka informacija brinu da bi mogli imati neželjene posljedice od nove vakcine, koja je relativno brzo razvijena”, objašnjava direktor istraživačke agencije Ipsos u Crnoj Gori Vladimir Raičević.
Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu da zdravstveni stručnjaci u javnosti u kontinuitetu vode naučno zasnovani razgovor o vakcinama protiv koronavirusa, smatra šef predstavništva UNICEF-a Crne Gore Huan Santander.
"Ključno je da zdravstveni stručnjaci građanima na razumljiv način objasne sve detalje u vezi s procesom proizvodnje, distribucije i čuvanja novih vakcina, vrstama vakcina koje su dostupne i razlikama među njima. Takođe, treba objasniti sve u vezi s njihovom efikasnošću i mogućim nuspojavama, kao i sve ono o čemu sada nemamo informacija, jer se radi o novoj bolesti i novim vakcinama”, ističe Santander.
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks saglasna je sa Santanderom i ističe važnu ulogu zdravstvenih vlasti, kao što su Klinički centar Crne Gore, Institut za javno zdravlje i Ministarstvo zdravlja.
"Ljudi mogu donositi informisane odluke o vakcinama i o najboljem načinu zaštite svog zdravlja samo ako mogu biti sigurni da od svojih zdravstvenih vlasti dobijaju tačne informacije na osnovu najsavremenije nauke. Važno je da su vlasti u javnom zdravstvu otvorene za zabrinutost građana i sposobne da ih riješe − to zahtijeva jedan mehanizam za kontinuirani javni dijalog i pomaže u izgradnji nivoa povjerenja potrebnog između građana i države da bi se suočili s izazovima poput ove pandemije. Taj mehanizam će smanjiti vjerovatnoću da se ljudi okreću manje pouzdanim izvorima informacija”, rekla je Medoks.
Svaka zemlja ima regulatorna tijela koja nadgledaju sigurnost i efikasnost vakcine prije nego što se odobri njena široka primjena. Na globalnom nivou, SZO koordinira rad niza nezavisnih tehničkih tijela koja preispituju sigurnost vakcina prije njihovog uvođenja, ali i nakon toga.
Vakcine koje je SZO odobrila za upotrebu prošle su rigorozne testove i klinička ispitivanja kako bi se dokazalo da su sigurne i djelotvorne u kontroli bolesti. Kada je u pitanju koronavirus, SZO je 31. decembra 2020. godine stavila na listu za hitnu upotrebu vakcinu koju proizvode Fajzer/Bajontek. To je i prva vakcina od izbijanja zaraze (prije godinu dana) koja je dobila potvrdu SZO.
Kada vakcina jednom dobije potrebno odobrenje, od presudnog je značaja da se ona pravovremeno i na pravičan način učini dostupnom kako bi došla do onih kojima je najpotrebnija.
Upravo zato postoji COVAX, globalna inicijativa čiji je cilj da se svim zemljama, bez obzira na njihov nivo prihoda, obezbijedi jednak pristup vakcinama protiv koronavirusa. U okviru COVAX-a, UNICEF je, kao najveći distributer vakcina na globalnom nivou, angažovan da zemljama širom svijeta bezbjedno i brzo obezbijedi vakcine protiv koronavirusa koje SZO odobri.
Izvor: RTCG
