"Vidimo da je ta stopa mnogo veća i da građani iako je došlo do povećanja minimalne i prosječne zarade se sa nelagodom prihvataju nove situacije i govore da je njihov životni standard lošiji nego prije povećanja zarada", kaže Mulešković za TVCG.
Da veće plate ne znače i više namirnica na stolu uvjerili su se građani Crne Gore ove godine. Kako bi se izborili s nekontrolisanim rastom cijena, primorani su da se odreknu kvalitetnijih proizvoda i doskorašnjih navika.
Kvalitet znači i veće cijene, a jasno je da za prehranu, u minimalnu potrošačku korpi koja, prema podacima Monstata, iznosi 349 eura, ne može da stane mnogo. Najvise novca potrebno je izdvojiti za mlijeko, sir i jaja, skoro 100 eura, a najmanje za ribu tek nekoliko eura. Zato građani kako bi i osnovno mogli da priušte, dovijavaju se na različite načine.
Zabrinutost građana ne iznenadjuje tim prije sto se sa zvaničnih adresa najavljuje teška jesen.
