Ideja da privreda oživi Grahovo nakon Drugog svjetskog rata, kratko je trajala. Ipak, uspomene na period privrednog razvoja žive i dalje u sjećanjima najstarijih Grahovljana.
"Mislim da je u privredi u Grahovu i Bijeloj gori radilo preko 350 i do 400 radnika. Onda se kasnije i bolnica otvorila i prvi rendgen koji je došao u ove krajeve je u Grahovo došao", priča mještanin Veselin Vučetić.
Tako je u Grahovu radila fabrika za preradu malina, poljoprivredna zadruga, zanatske radnje, dugmara, četkara, pilana, fabrika za proizvodnju katrana. Ukidanjem Opštine Grahovo, početkom šezdesetih, počinje raseljavanje i krah privrednog razvoja.
Demograf Miroslav Doderović ističe da te opštine koje su ukinute doživjele su ekonomsku i demografsku devastaciju.
"Tako da i ti objekti koji su rađeni oni su na račun razvoja Nikšića i Crne Gore devastirani. Po selima ćete tako naći brojne zadružne domove kulture", kaže Doderović.
Mještanin Zoran Milović ističe da ništa nije urađeno da se zaposle mladi.
"Takvo mjesto, takva zemlja, takva voda, da je sreće hranilo bi pola Crne Gore", smatra Milović.
Kroz Grahovo prije deceniju i po prošla je i magistrala.
Iako je magistralni put doprinio da se dosta Grahovljana iseli iz svog rodnog mjesta u prethodnih nekoliko godina dosta njih se i vratilo na svoja ognjišta, a svi vide perspektivu u plodnoj zemlji.
Radovan Vučković iz poljoprivrednog gazdinstva "Vučković" naglašava da ko hoće da radi on može svuda, pa bilo to Grahovo ili neko drugo mjesto.
"Grahovo ima plodnu zemlju i vodu, ima dobar geografski položaj, blizu je Boka, odnosno crnogorsko primorje, pa sve što se proizvede možemo da prodamo", kaže Vučković.
Čak i novi stanovnici, koje je životni put doveo, tu vide potencijal u poljoprivredi i turizmu.
"Čovjek koji hoće da stvara, radi i napravi nešto u životu, gdje god da se nalazi on će se potruditi, ako želi da stvori nešto. E sada, koliko on vidi potencijal, to je od osobe do osobe. Ja vidim izuzetan potencijal, drago mi je što sam ovdje. Trudiću se da što duže ostanem i da napravim što veći posao", kaže Bojan Sibinčić, poljoprivrednik i ugostitelj.
Sve više oranica u grahovskom polju pokazuje da se stanovnici vraćaju poljoprivredi, koja u ovom kraju ima ogroman potencijal.
