„Pročitao sam na različitim adresama i prikupio informacije da igračke postaju sve opasnije za životnu sredinu i svjetsko tržište igračaka je sve veće, a sa njim rastu i problemi njihovog odlaganja na kraju životnog vijeka koji je obično veoma kratak. Procjenjuje se da u zemljama Evropske unije, preko 80 odsto igračaka završi na deponijama i spalionicama, a skoro trećina roditelja priznaje da baca igračke u dobrom stanju, jer su njihova djeca izgubila interesovanje“, priča mladi biolog i ekolog Džiknić.
Želeći da zaokruži priču upotrebe igračaka i mogućnost za njihovo ponovno korišćenje, Džiknić je uokvirio u ideji „Ne zatvaraj krug: Novi životni ciklus starih igračaka“.
Značaj ove teme prepoznao je i žiri na takmičenju za cirkularnu ekonomiju "WE COME CIRCULAR!“ koje je po prvi put u Crnoj Gori sproveo NVO „Green Home“ u saradnji sa EIT Food, Inicijativa Evropskog Instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), gdje je Nikšićanin među osam finalista zauzeo drugo mjesto.
Cilj konkursa je, kako je kazao, bila promocija cirkularne ekonomije kroz aktivno učešće građana, ali i promocija inovativnih aktivnosti u oblasti životne sredine.
„Moj projekat, kako najbolje opisuje i sami komentar stručnog žirija - "predstavlja ideju koja je zaokružila priču upotrebe igračaka koje su već korišćene i obezbjeđivanje mogućnosti za njihovo ponovno korišćenje." Jer doniranjem proizvoda koji se inače ne mogu prodati potrošačima ili reciklirati, sprečava se da ovi artikli odlaze na deponije i na taj način doprinose cilju cirkularne ekonomije –nulti otpad“, naveo je Džiknić.
Kaže da je cilj da ne zatvarenjem kruga, to jest, kada ne bacimo stare neželjene igračke na deponijama, postanemo dio ekološki osviještenih ljudi, koji na jedan praktičan način daju svoj doprinos kako samoj zaštiti životne sredine, tako i daljem nastavljanju pozitivnog kruga dijeljenja radosti ostaloj djeci i njihovim roditeljima.
„S obzirom na to da djeca brzo prerastu igračke i stvari koje onda zauzimaju prostor u kući i prave nered ili završavaju na deponijama. Kao zauzetom roditelju nije vam uvijek prioritet da budete ekološki svjesni, a često morate i više da platite za "zelenije" brendove igračaka. Iako bismo mi željeli da "zeleniji" izbor bude i praktičniji i logičan, roditeljima bi jednostavnije bilo da razmjene stvari koje više ne koriste, i na taj način omogućilo bi se stotinama a možda i hiljadama porodica, ne samo da raspreme nered u svojim domovima, već i da pomognu drugima tako što će im pokloniti ono što njima više ne treba“, objašnjava on.
Zato, Džiknić ukazuje da je jako bitno da poklanjamo pažnju i ovim stvarima, jer „kada je u pitanju borba za sprečavanje pojave velikog otpada, doniranje funkcionalnih igračaka za ponovnu upotrebu uvijek treba da bude prva linija odbrane“.
„Kad god je moguće, trebalo bi da pokušate da koristite proizvod u cjelini. Donacije su savršen način da se to uradi, i one predstavljaju sjajnu demonstraciju cirkularne ekonomije“, poručio je mladi biolog i ekolog.
