''Zahvaljujući neradu i ovakvim ljudima za 23 godine postojanja bridža u Crnoj Gori, izgubili smo mnogo mladih i talentovanih bridžista. Uostalom, neko će reći da nemamo prava da se žalimo, jer je tako i u ostalim sportovima. Kod nas, u sportu dobro prolaze samo funkcioneri, skloni da, post festum, zagrle bilo kog pojedinca koji se, uz veliko odricanje domogne neke medalje. I, normalno, da ga kasnije brzo zaborave'', navodi se u saopštenju bridž igrača iz Nikšića, koji podsjećaju i da je bridža počeo upravo da se igra u gradu pod Trebjesom.
Kao primjer za Ginisa, dodaju oni, je podatak da od 2011. godine nijesu uspjeli da stupe u kontakt sa predsjednikom saveza, pa je to i jedan od razloga zbog kojih su se odlučili da zatraže odgovore putem medija.
Oni zatijevaju od Šahmanovića da vrati pečat i arhivu saveza, kao i novac koji je, kako tvrde, u vrijeme dok su još aktivno učestvovali u radu saveza, pronevjerio ili da taj novac opravda sa realnim, a ne, kako navode, fiktivnim računima, kao i da odgovori da li je na ime Saveza uzimao od Ministarstva novac i sljedećih godina.
„Ako jeste, koliko novca i gdje je potrošen? Isto tako, putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama tražimo od državnih institucija precizne podatke ko je i koliko novca uplaćivao svih ovih godina na račun BSCG'', pitaju oni, a od od države traže da da svim pravnim sredstvima spriječi, kako su anveli užasnu mogućnost da slični ljudi ubuduće dolaze u dodir sa funkcijama u BSCG.
Razvoj bridža u Crnoj Gori počeo je 1994. godine, kada je u Nikšiću osnovan prvi klub.
„Nijesam htio da se prihvatim funkcija jer sam mislio da je bridž igra za etičke i moralne ljude, i pustio sam neetičke i nemoralne ljude da rade. Nerealne ambicije su dovodile i do apsurdnih scena kao recimo obećanja pojedincima da će mjesec dana preko bridža živjeti u Italiji gdje bi stekli licencu sudije. Ili, sekretar koji je mislio da ce preko bridža dobiti i stan. I pored tih "dječjih bolesti" pokrećem ligaško takmičenje, koje je inače svrha svakog saveza. ali vec u drugom kolu jedan osoba izaziva tuču i u njoj aktivno učestvuje. Liga se prekida’’, opisao je Đukanović početke do dolaska Mustafe Šahmanovića na čelo bridž organizacije.
U saopštenju koje je upućeno javnosti naglašava se značaj bridža kao olimpijske igre, sa oko 200 miliona igrača širom svijeta.
„Bridž, kao vrhunsku misaonu igru koja je priznata kao olimpijski sport i od Crnogorskog olimpijskog komiteta, igra preko 200 milijuna ljudi različitih starosnih skupina i zanimanja, od učenika i studenata pa do predsjednika država... Bridž je dio obrazovnog sistema kao izborni predmet širom svijeta. Neki fakulteti ovu igru imaju čak i kao obavezan predmet i predavanje, a Francuska je otišla i korak dalje – ima Univerzitet. U Hrvatskoj bridž je fakultativan predmet na FER-u u Zagrebu kao i u nekoliko srednjih škola, dok je u Srbiji u toku uvođenje bridža u srednje škole, kao izbornog predmeta. I dok druge balkanske zemlje imaju svoje saveze, svoje lige, takmičenja, turnire, reprezente svoje zemlje itd, mi nemamo ništa. Hrvatska je već prepoznata u Evopi kao organizator mnogih međunarodnih takmičenja, a posebno po bridž festivalu u Puli gdje bridž prezentuju kao turističku ponudu, a inače u svijetu ima mnogo specijalizovaniih bridž hotela'', zaključuju bridž igrači iz Nikšića.
