Iz Institituta su to saopštili povodom 1. aprila, Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma.
"Prema podacima Istraživanja o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore koje smo sproveli 2017. godine, količina čistog etil alkohola po glavi stanovnika kod osoba starijih od 15 godina popijena za godinu dana je prosječno bila 10,3 litra", navodi se u saopštenju Instituta za javno zdravlje.
Dodaju da je u Crnoj Gori prema tom istraživanju, više od 60 odsto stanovnika uzrasta od 15 do 64 godine starosti barem jednom u posljednjih 12 mjeseci konzumiralo alkoholno piće, bez razlike među polovima.
"Među mladim odraslim osobama (15 do 34 godine) 65,2 odsto je navelo da je pilo akohol nekada u životu, dok je svaka druga osoba (54,2 odsto) upotrebljavala alkohol u prethodnih godinu dana", naglasili su iz Instituta.
Dodaju da je evropsko istraživanje o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima u Crnoj Gori (ESPAD) koje je Institut za javno zdravlje sproveo 2019. godine među šesnaestogodišnjacima pokazalo da većina (70 odsto) smatra da je alkohol u Crnoj Gori lako dostupan, uz jednaki udio dječaka i djevojčica.
Kako kažu iz Instituta, "najdostupnijim smatraju pivo, a odmah iza njega i vino. Oni uopšte ne shvataju opasnost korišćenja alkohola pa, kada je u pitanju percepcija rizika povezanog sa konzumacijom alkoholnih pića, svaki peti dječak i više nego svaka deseta djevojčica smatraju da ne nanose štetu ni sebi ni drugima ako svakog dana popiju po jedno ili dva pića".
Dodaju da je 38 odsto učenika prijavilo upotrebu alkohola u dobi od 13 godina ili u mlađem uzrastu, a gotovo osam od deset učenika u Crnoj Gori konzumiralo je alkohol bar jednom do svoje 16. godine (81 odsto dječaka i 74 odsto djevojčica).
"Jedan od dvadeset učenika doživio je pijanstvo u ranoj dobi, 13 godina ili mlađi, dok se svaki četvrti učenik bar jednom napio do svoje 16. godine. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da rizik od opijanja vikendom (konzumiranje pet pića zaredom u jednoj prilici skoro svakog vikenda) svaki peti učenik smatra nepostojećim ili "blagim"", navodi se u saopštenju.
Ističu da su najčešći razlozi za konzumaciju alkohola kod mladih u Crnoj Gori pozitivna socijalna očekivanja.
"Skoro svaki četvrti učenik (23 odsto) smatra da su proslave i žurke bolje uz alkohol koji im pomaže da se bolje provedu i druženja sa prijateljima čini zabavnijim", naglasili su iz Instituta.
Kako kažu, ovi podaci pokazuju da postoji znatno izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa o alkoholu kao najčešće korišćenoj legalnoj drogi mladih, ne samo u okviru obrazovnog sistema još od najranijih razreda, već i u okviru lokalnih zajednica, pa i šire.
Dodaju da bi ovi trebalo da budu usmjereni na "promjenu normativnih uvjerenja mladih o sveprisutnoj konzumaciji alkohola kod vršnjaka, osnaživanje mladih da ne percipiraju alkohol kao svojevrsni socijalni imperativ i neizostavni činilac dobre zabave i razbijanje duboko ukorijenjenih socioloških predrasuda, iskrivljenih uvjerenja i mitova o alkoholu i njegovoj konzumaciji".
Tvrde i da je na globalnom nivou, štetna upotreba alkohola jedan je od prioritetnih javnozdravstvenih izazova.
"Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećala se u gotovo svim zemljama svijeta, a posljedično se povećao i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zloupotrebe alkohola", kazali su iz Instituta.
Kako kažu, prema poslednjim globalnim procjenama SZO, 283 miliona ljudi starijih od 15 godina živi sa poremećajima nastalim kao posljedica štetne upotrebe alkohola, što čini 5,1 odsto ukupne odrasle populacije.
"Zavisnost od alkohola, kao najteži oblik poremećaja, pogađa 2,6 odsto odraslih osoba ili 144 miliona ljudi", istakli su iz Instituta.
Dodaju da prema procjenama u svijetu 237 miliona muškaraca i 46 miliona žena pati od alkoholizma.
Dodaju da je "najviši broj zabilježen u Evropi i Americi, a poremećaji uzrokovani konzumacijom alkohola češći su u razvijenim zemljama. Alkohol uzrokuje 3 miliona smrti godišnje (5,3 odsto od ukupnog broja) i gubitak 132,6 miliona (5,1 odsto od ukupnog broja) godina izgubljenih zbog nesposobnosti (Disability Adjusted Life Years - DALY)".
Ističu i da se u Evropi procjenjuje da godišnje oko 1 milion osoba umre od posljedica korišćenja alkohola što čini 10 odsto svih uzroka smrtnosti (najviše njih se dešava u mladom životnom dobu).
"Konzumacija alkohola uzrokuje smrt i invalidnost relativno rano u životu. U starosnoj grupi od 20 do 39 godina, 13,5 odsto ukupnih smrtnih slučajeva može se povezati sa upotrebom alkohola", navodi se u saopštenju.
Iz Instituta naglašavaju da osim zdravstvenih posljedica, štetna upotreba alkohola uzrokuje značajne socijalne i ekonomske gubitke, kako po pojedinca tako i po društvo u cjelini.
Kako kažu, "svjetska zdravstvena organizacija je, na osnovu istraživanja, iznijela stav da ne postoji bezbjedno konzumiranje alkoholnih pića. Rizik po zdravlje osobe koja pije počinje od prve kapi bilo kog alkoholnog pića".
Ističu da je ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika u svjetskoj populaciji starijoj od 15 godina porasla je sa 5,5 litara čistog alkohola u 2005. godini na 6,6 litra u 2019. godini.
"Najviši nivo konzumiranja alkohola po glavi stanovnika zabilježen je u zemljama Evropske regije SZO. I pored ovakvih podataka, uprkos dokazima o rizicima po zdravlje koje nosi, prognoze ukazuju na to da će globalna konzumacija alkohola u narednih deset godina još više porasti", kazali su iz Instituta.
Naglašavaju da se do 2025. godine očekuje porast ukupne konzumacije alkohola po glavi stanovnika kod osoba starijih od 15 godina na 7,0 litara 2025. godine, osim ako se ne zaustave i preokrenu povećani trendovi potrošnje alkohola u pojedinim regijama.
Kako kažu, "najviše dokaza o djelotvornosti politika u oblasti redukcije štetne upotrebe alkohola potiče iz visoko razvijenih zemalja, shodno tome politiku i intervencije na ovom području je potrebno na adekvatan način prilagoditi lokalnom kontekstu".
Dodaju da je SZO u nacrtu nove Globalne strategije za smanjenje štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja uključila novi cilj, a to je smanjenje štetne upotrebe alkohola za 20 odsto do 2030. godine.
"Postavila je šest prioritetnih oblasti za djelovanje koje bi donijele najbolje rezultate: cjenovna politika koja uključuje poreze, ograničavanje dostupnosti alkohola, zabrana reklamiranja alkoholnih pića, dostupnost zdravstvenih informacija o štetnom uticaju alkohola na zdravlje, odgovor zdravstvenog sistema i aktivnosti unutar zajednice".
Naglašavaju da je potrebno multsektorski raditi jer je alkoholizam kompleksan problem, i dati ulogu i važnost brojnim akterima u rješenju gore navedenih problema, počev od uprave policije, ugostitelja i prehrambenih trgovaca, do zdravstvenih radnika.
"Svaki subjekt iz svog domena itekako može doprinijeti prevenciji štetne upotrebe alkohola", zaključili su iz Instituta.
