Iz te zdravstvene ustanove su ukazali da se danas obilješava Svjetski dana srca sa ciljem da se ukaže populaciji da i pored toga što su oboljenja srca i krvnih sudova preventabilnog karaktera i dalje predstavljaju osnovni uzrok obolijevanja i prijevremenog umiranja.
„Podaci IJZ pokazuju da u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma (AKS) – akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris – godišnje obolijeva više od više od hiljadu osoba koje su najčešće u radno-aktivnoj dobi, te komplikacije bivaju usložnjene ekonomskim implikacijama“, navodi se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da je, prema poslednjim dostupnim podacima Registra akutnog koronarnog sindroma broj slučajeva obolijevanja od ove bolesti iznosio 1.420.
Prema njihovim riječima, polna distribucija oboljelih ukazuje na veću zastupljenost muškaraca u strukturi obolijevanja od AKS.
Broj umrlih od AKS, kako su naveli iz IJZ, iznosio je 214, pri čemu je skoro dva puta više umrlo osoba muškog pola (63,6 odsto) u odnosu na osobe ženskog pola (36,4 odsto).
„Najviše umrlih, njih 75,2 odsto, pripadalo je starosnoj grupi iznad 65 godina. Osnovni uzrok smrti je kod 95,8 odsto osoba bio akutni infarkt miokarda, dok je 4,2 odsto umrlo od nestabilne angine pektoris“, dodali su iz te zdravstvene ustanove.
Iz IJZ su kazali da se kardiovaskularne bolesti (KVB) klinički manifestuju, najčešće u srednjem i starijem životnom dobu, nakon mnogo godina nezdravog načina života i prisustva faktora rizika, kao što su povišena vrijednost masnoće i šećera u krvi, povišen krvni pritisak, prekomjerna težina.
„Međutim, sve češće se ova oboljenja evidentiraju i kod pripadnika populacije mlađe životne dobi“, upozorili su iz IJZ.
Kako su naveli, dokazano je da prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje više voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Iz IJZ su istakli da ključnu ulogu za motivisanje ljudi da usvoje i održe zdravo ponašanje imaju zdravstvene politike koje bi bile usmjerene na stvaranje povoljnog okruženja koje bi podržalo izbor zdravih životnih stilova.
„Srce je jedini organ koji možemo čuti i osjetiti. Ono je prvi i posljednji znak života. Jedna je od rijetkih stvari koja ima potencijal da ujedini sve nas kao ljude. Ovo je prilika da svi zastanu i razmisle kako najbolje da iskoriste srce za čovječanstvo, za prirodu i za sebe“, dodali su iz IJZ-a.
Oni su ukazali da širom svijeta široko varira pristup liječenju i podršci za bolesti srca i krvnih sudova.
Preko 75 odsto smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti se, naveli su iz IJZ, dešava u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, ali pristup liječenju može biti problem bilo gdje.
Kako su dodali, zagađenje vazduha je odgovorno za 25 odsto svih smrtnih slučajeva od KVB, odnoseći sedam miliona ljudskih života godišnje.
„Svako od nas može doprinijeti zdravijoj planeti na svoj način, bilo da se radi o neposrednijim radnjama poput hodanja ili vožnje bicikla umjesto putovanja automobilom ili dugoročnijim naporima, kao što je podrška unapređenju mjera o čistom vazduhu i zaštiti životne sredine“, rekli su iz IJZ.
Prema njihovim riječima, stres može udvostručiti rizik od srčanog udara.
„Vježbanje, meditacija i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa. Odupirući se štetnim uticajima i lošim navikama koje izazivaju stres, možemo maksimalno povećati zdravlje našeg srca“, istakli su iz IJZ-a.
Kako su naveli, ta zdravstvena ustanova će podržati Svjetski dan srca promovisanjem ovog događaja na Sajmu medicine kroz ključne poruke kao i na svom sajtu i putem društvenih mreža.
„Izazivamo vas da, bar na ovaj dan hodate, trčite ili vozite bicikl u vašem gradu rutom koja bi bila u obliku srca. Koju god udaljenost da pređete, svaki korak je važan za zdravlje vašeg srca“, rekli su iz Instituta.
