Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

IRF definisao nove kreditne linije

14:29 · 09.03.2018.Marija Vujovic
Onogošt

Investiciono-razvojni fond IRF plasirao je u crnogorsku privredu u prošloj godini 175,6 miliona eura, što je 37 odsto više nego 2016, a definisao je kreditne linije za podršku visokoškolcima, tehnološkim viškovima i ženama u biznisu.

Predstavnik IRF-a, Spasoje Vujošević, kazao je na sjednici Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća Privredne komore PKCG da je IRF za ovu godinu definisao kreditne linije za podršku visokoškolcima, tehnološkim viškovima, ženama u biznisu, mladima, start up-preduzećima i početnicima u biznisu i preduzetništvu.

“Kamatna stopa za direktno kreditiranje je do tri odsto, dok je posredstvom banaka četiri odsto. Rok otplate je do 12 godina, sa uključenim grejs periodom do četiri godine”, rekao je Vujošević na sjednici održanoj u srijedu.

On je, kako je saopšteno iz PKCG, precizirao da je maksimalan iznos kredita do 50 hiljada eura za direktne kredite, odnosno za preduzetnike do 30 hiljada eura, a preduzetnice do 50 hiljada eura. Za kredite koji će se realizovati posredstvom poslovnih banaka maksimalan iznos kredita je milion eura.

Za visokoškolce, tehnološke viškove i žene u biznisu obezbijeđenje su, kako je kazao, beskamatne kreditne linije.

“Krediti će biti dodijeljivani mikro, malim i srednjim preduzećima MMSP u poljoprivredi, turizmu, proizvodnim i uslužnim djelatnostima, likvidnost, konkurentnost crnogorskih proizvoda na inostranim tržištima, realizaciji greenfield i brownfield investicija, infrastrukturnim projektima od ekološkog, lokalnog i državnog značaja, te iz oblasti energetike i energetske efikasnosti”, rekao je Vujošević.

IRF je od osnivanja do kraja prošle godine plasirao oko 620 miliona eura u crnogorsku privredu.

IRF će i u ovoj godini odobravati stimulacije za subjekte koji posluju u opštinama sjevernog regiona i onim koje su ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore, zatim za realizaciju projekata koji zapošljavaju pet ili više novih osoba, onima koji kao sredstvo obezbjeđenja ponude bankarsku garanciju, preduzećima koja redovno izmiruju svoje poreske obaveze.

“Za projekte koji će se finansirati iz sredstava Evropske investicione banke EIB, kamatna stopa će biti niža 0,5 odsto u odnosu na definisane”, dodao je Vujošević.

Privrednici su tokom diskusije tražili od IRF-a podršku mladim ljudima koji žive na selu, posebno stočarima, te drugim proizvodnim djelatnostima.

Oni smatraju da bi gornje kamatne mogle biti i niže od 4,5 odsto pošto su približne bankarskim, na što su im predstavnici IRF-a odgovorili da stopa opada po 0,5 procentnih poena za nerazvijena područja, otvaranje novih radnih mjesta i aranžmane EIB-a.

Sekretar Odbora Veselin Dragićević, saopštio je da sektor MSP pokazuje tendenciju rasta, posmatrano po broju preduzeća i zaposlenih.

“Broj MMSP u prošloj godini, prema podacima Poreske uprave (PU) je 25,99 hiljada, što je povećanje od 39,5 odsto u odnosu na 2011. godinu. U ukupnim investicijama u osnovna sredstva, koje su iznosile 652,8 miliona eura 2016. godine, učešće MSP je bilo oko 56,7 odsto. Učešće prometa MSP u ukupnoj vrijednosti je 2016. godine bilo 77,2 odsto, a bruto dodate vrijednosti MSP 70,5 odsto”, precizirao je Dragićević.

U informaciji o poslovnom ambijentu u sektoru MSP, koja je predstavljena na sjednici, konstatovano je da se dosljedna i efikasna primjena zakonskih propisa nameće kao potreba radi obezbjeđivanja pravne sigurnosti, predvidljivosti, te privlačenja novih investicija.

“Povećanje poreza na dodatu vrijednost PDV i akciza može uticati na dalje povećanje obima nelegalnog poslovanja, te je potrebno intenzivirati aktivnosti nadležnih organa na suzbijanju poslovanja van legalnih tokova. Pored toga, efikasnije suzbijanje sive ekonomije zahtijeva ponovno uključivanje predstavnika privatnog sektora u rad nadležne komisije”, navodi se u informaciji.

Veliki broj i visoki iznosi taksi, na nacionalnom i lokalnom nivou, opterećuju poslovanje privrede, te je potrebno preispitati njihove iznose i smanjiti na način da će odražavati stvarne troškove pruženih usluga.

“Neophodno je nastaviti aktivnosti na unaprijeđenju uslova za investiranje, prvenstveno kroz dalji razvoj biznis zona od strateškog i lokalnog značaja, čime će se doprinijeti intenzivnijem korišćenju potencijala i privlačenju investicija, posebno investicija u proizvodnju, koje su značajan pokretač ekonomskog rasta”, zaključuje se u informaciji.

Izvor: Mina biznispi

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više