U pisanoj izjavi za portal RTCG državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zoran Miljanić objasnio je da je najviše građana izbrisano iz biračkog spiska jer je evidentirano da su umrli.
On je precizirao da se, shodno članu 15 Zakona o biračkom spisku, iz biračkog spiska brišu birači koji su izgubili biračko pravo smrću, gubitkom crnogorskog državljanstva i odjavom prebivališta iz Crne Gore.
"U periodu od 01. januara 2021. godine do 24. februara 2022. godine, broj birača izbrisanih iz biračkog spiska je 10.840. Na osnovu gubitka crnogorskog državljanstva iz biračkog spiska je brisano 149 lica. Napominjemo, da se shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu crnogorsko državljanstvo gubi po zahtjevu crnogorskog državljanina, po sili zakona i po međunarodnim ugovorima i sporazumima", precizirao je Miljanić.
Po osnovu odjave prebivališta iz Crne Gore, biračko pravo su izgubile 73 osobe, a po osnovu poništenja jedinstvenog matičnog broja 27 osoba. Poništenje upisa u registar crnogorskih državljana bilo je osnov za brisanje jedne osobe iz biračkog spiska.
"Po osnovu evidentiranja činjenice smrti u matičnom registru umrlih iz biračkog spiska je izbrisano 10.590 lica" objasnio je državni sekretar.
Miljanić naglašava da je, u vezi sa biračkim spiskom, glavni problem u neurednom registru prebivališta:
"Ministarstvo unutrašnjih poslova uređenje biračkog spiska uzelo je kao jedan od prioriteta u svom radu. U okviru potrebe ažuriranja, odnosno uređenja registara, jeste i obavezno ažuriranje registra prebivališta, samim tim i biračkog spiska jer kako smo i više puta naglašavali, centralni problem nalazi se u neurednom registru prebivališta. kontrole, odnosno propisivanja pravnog osnova u cilju provjere tačnosti podataka u registru prebivališta, sa krajnjim ciljem uređenja registra prebivališta, a samim tim i biračkog spiska, i kako bi se sprječile dalje zloupotrebe, nedovoljno preciziranih odredaba navedenog registra".
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj punoljetnih crnogorskih državljana je 636.859, dok je broj birača upisanih u birački spisak na dan 24. februara 2022. godine 540.202.
U biračkom spisku za parlamentarne izbore 2020. u Crnoj Gori je bilo 540.026 osoba, što znači da u ovom trenutku ima 176 birača više nego na prošlim izborima.
Prema procjenama Monstata 2020. Crna Gora je 2020. imala 621.306 stanovnika, a prema poslednjem popisu 620.029.
Broj punoljetnjih državljana Crne Gore, prema podacima MUP-a, veći je za 15.553 od ukupnog broja stanovnika koje prebrojava Monstat. Ako se računa podatak o broju stanovnika sa posljednjeg popisa iz 2011. broj je još veći - 16.830.
Ako se na broj državljana iz MUP-a doda oko 160.000 osoba, koliko je prema posljednjem popisu bilo stanovnika do 19 godina, Crna Gora bi imala blizu 800.000 stanovnika. Blago rečeno, to zvuči veoma nerealno.
Državni sekretar Miljanić podsjeća da je MUP prošle godine počeo proceduru izmjena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kako bi njegove odredbe postale preciznije, kao i zbog "potrebe unaprjeđenja zakonodavnog i regulatornog okvira kontrole, odnosno propisivanja pravnog osnova u cilju provjere tačnosti podataka u registru prebivališta". Krajnji cilj je bio: uređenje registra prebivališta, a samim tim i biračkog spiska, kako bi se sprječile dalje zloupotrebe, nedovoljno preciziranih odredaba registra. Urađen je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta i dostavljen nadležnom skupštinskom odboru za izbornu reformu, na dalju proceduru. Od procedure nije bilo ništa.
"Javnost treba da zna da smo po prvi put krenuli u dublju provjeru svih registara koje ovo Ministarstvo vodi. Tako na primjer, iz registra stranaca sa stalnim boravkom u Crnoj Gori u ovom periodu izbrisano je oko 2.000 lica. Trenutno se vodi postupak za gubitak crnogorskog državljanstva u odnosu na 336 lica, za koja smo, uvidom u evidenciju prelazaka državne granice, identifikovali da su istu prešli sa identifikacionim dokumentima druge države. Paralelno sa tim, kao primarnu grupu provjere uzeli smo oko 16.000 lica, koja od 2008. godine nisu vadila ili mijenjala lična dokumenta", objasnio je Miljanić.
Srbija ne dijeli podatke o bračima zbog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, a BiH crnogorskom MUP-u nije odgovorila
U vrijeme izbora u Herceg Novom, NVO CEMI je Ministarstvu dostavila spiskove osoba koje su navodno upisane u birački spisak Crne Gore, kao i u birački spisak Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.
Posredstvom Milistarstva vanjskih poslova MUP je od susjednih država tražio podatke da li se osobe sa spiska nalaze u njihovim biračkim spiskovima, ali ih nijesu dobili. Nadležni iz Srbije su odgovorili da im dijeljenje takvih podataka zabranjuje Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, kao i Zakon o prebivalištu i boravištu. Iz Bosne i Hercegovine nije bilo odgovora.
Pored toga MUP je od Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dobio mišljenje da bi obradom podataka na osnovu spiskova iz CEMI- ja i portala "Standard", "koji su prikupljeni suprotno važećim propisima o pravu na zaštitu ličnih podataka i međunarodnim principima i standardima, kao i presudama Evropskog suda za ljudska prava došlo do dalje nezakonite obrade ličnih podataka birača, te da se postupanje po istim ne može nastaviti".
Birački spisak je izvedena elektronska zbirka ličnih podataka crnogorskih državljana koji imaju biračko pravo, koja se, kako kažu u MUP-u, formira na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana, i matičnih registara rođenih i umrlih, odnosno izvornih registara.
Svima je odavno jasno da, iako smo se tokom posljednjih 30 godina nagledali i mrtvih i ljudi malo mlađih od faraona sa pravom glasa, glavni problem u vezi sa biračkim spiskom jesu građani koji u Crnoj Gori glasaju, a ne žive. Odnosno, oni ne ispunjavaju uslove zapisanje u Ustavu: "Pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.
Izvor: rtcg.me
